Društvene mreže danas su postale produžetak našeg identiteta. One su prostor gdje oblikujemo sliku o sebi, komuniciramo s drugima i gradimo svoj društveni status.
Međutim, nije svaka objava bezazlena – psiholozi sve češće naglašavaju da način na koji se predstavljamo online otkriva mnogo više o nama nego što mislimo. Jedna od pojava koja izaziva pažnju stručnjaka jest hvalisanje objavama na društvenim mrežama.
Pitanje koje se nameće glasi: Šta to zaista znači kada se osoba neprestano hvali svojim uspjesima, izgledom, imovinom ili vezama na internetu? Odgovor je složen, ali psihologija nudi nekoliko ključnih objašnjenja.
1. Potreba za validacijom i priznanjem
Ljudi su društvena bića i svi mi želimo biti prihvaćeni i voljeni. Kada osoba objavljuje sadržaje kojima se hvali – bilo da se radi o luksuznom automobilu, egzotičnom putovanju ili vlastitim postignućima – u pozadini često stoji potreba za vanjskom potvrdom.
Psiholozi objašnjavaju da se ovdje radi o tzv. eksternalnoj validaciji – osjećaju vlastite vrijednosti koji u velikoj mjeri zavisi od reakcija drugih. Ako objava dobije mnogo lajkova i pozitivnih komentara, osoba osjeća porast samopouzdanja. Međutim, problem nastaje kada se samopouzdanje gradi isključivo na tuđem odobravanju.
Takvo ponašanje može ukazivati na nesigurnost i manjak unutarnjeg osjećaja vlastite vrijednosti. Drugim riječima, hvalisanje služi kao mehanizam da se sakrije unutarnja praznina.
2. Narcisoidne crte ličnosti
Jedan od češćih razloga hvalisanja na društvenim mrežama povezan je s narcizmom. Narcisoidne osobe imaju snažnu potrebu da ih drugi vide kao posebne, uspješne i superiorne. Društvene mreže su za njih idealna scena jer omogućuju pažljivo kontroliranu prezentaciju života.
Psihološka istraživanja pokazuju da ljudi s izraženim narcisoidnim crtama češće objavljuju sadržaje koji ističu njihovu ljepotu, bogatstvo ili društveni status. Također, kod njih se češće primjećuje pretjerana upotreba selfija, dramatizacija uspjeha i selektivno prikazivanje samo „najboljih trenutaka“ života.
Važno je naglasiti da narcis nije nužno zla osoba, ali njegova stalna potreba za divljenjem često proizlazi iz dubokih unutarnjih nesigurnosti i straha od beznačajnosti.
3. Kompenzacija za unutarnje nezadovoljstvo
Paradoksalno, oni koji se najviše hvale često nisu oni koji su najsretniji. Psiholozi ističu da hvalisanje može biti oblik kompenzacije – pokušaj da se nadomjesti nešto što nedostaje u stvarnom životu.
Na primjer:
Osoba koja ne osjeća ljubav i bliskost u vezi, stalno objavljuje „sretne“ fotografije s partnerom.
Netko tko se boji financijske nesigurnosti naglašava luksuzne kupovine.
Osoba s niskim samopouzdanjem hvali se poslovnim uspjesima ili diplomama.
Takve objave služe kao maska. Iza njih se često krije nesigurnost, tuga ili osjećaj manjka kontrole nad stvarnim životom.
4. Strah od nevidljivosti i potreba za statusom
U digitalnom dobu vlada fenomen tzv. „fear of missing out“ (FOMO) – strah da ćemo ostati neprimijećeni ili izostavljeni. Kada ljudi osjećaju da njihova postignuća i trenutci prolaze nezapaženo, mogu pribjeći hvalisanju kako bi se istaknuli.
Društvene mreže funkcioniraju kao natjecateljska arena: tko će imati više pratitelja, skuplje putovanje ili atraktivniju fotografiju. U tom kontekstu, hvalisanje postaje alat za održavanje ili povećavanje društvenog statusa.
Psihologija statusa pokazuje da ljudi prirodno teže boljoj poziciji u hijerarhiji, a društvene mreže nude brzu, iako površnu, priliku za postizanje te vidljivosti.
5. Razlike među spolovima i generacijama
Zanimljivo je primijetiti da hvalisanje na društvenim mrežama nije jednako kod svih.
Muškarci se češće hvale materijalnim stvarima: automobilima, satovima, sportskim uspjesima.
Žene se više fokusiraju na izgled, društvene događaje i odnose.
Mladi koriste hvalisanje kao oblik socijalnog natjecanja, dok starije generacije to rade rjeđe i češće u kontekstu obiteljskih postignuća.
Ove razlike proizlaze iz društvenih normi i očekivanja, ali i iz različitih načina na koje pojedinci grade svoj identitet.
6. Granica između inspiracije i hvalisanja
Važno je razlikovati pozitivno dijeljenje od pretjeranog hvalisanja. Normalno je podijeliti uspjeh, lijep trenutak ili postignuće. Međutim, kada osoba stalno ističe svoje prednosti i ignorira stvarne izazove, javlja se dojam umjetnog savršenstva.
Psiholozi upozoravaju da to može izazvati dva efekta:
Kod promatrača – osjećaj zavisti, frustracije ili osjećaj manje vrijednosti.
Kod osobe koja objavljuje – sve veća ovisnost o pažnji, što može voditi u anksioznost kada reakcije izostanu.
Drugim riječima, hvalisanje može imati negativan utjecaj i na onoga tko se hvali i na one koji promatraju.
7. Šta možemo naučiti iz hvalisanja drugih?
Umjesto da osuđujemo, korisno je zapitati se: Šta nam hvalisanje određene osobe govori?
Možda je to znak da joj nedostaje samopouzdanja.
Možda pokazuje da se bori s osjećajem usamljenosti.
Možda je jednostavno navikla da svoj život vidi kao natjecanje.
Razumijevanjem psihološke pozadine, možemo biti empatičniji i manje skloni negativnim usporedbama.
8. Kako se zaštititi od negativnog utjecaja?
Ako vas tuđe hvalisanje iritira ili vam ruši raspoloženje, psiholozi savjetuju nekoliko koraka:
Podsjetite se da društvene mreže nisu realnost – ono što vidite je samo pažljivo odabrani fragment života.
Ograničite vrijeme na mrežama – manje izloženosti znači i manje uspoređivanja.
Radite na vlastitoj sigurnosti – jačanjem unutarnjeg samopouzdanja smanjuje se potreba da se mjerite s drugima.
Prakticirajte zahvalnost – usredotočite se na ono što imate, a ne na ono čime se drugi hvale.
Hvalisanje na društvenim mrežama nije samo površna navika – ono otkriva duboke psihološke procese. Prema psihologiji, ono može biti znak nesigurnosti, narcisoidnih tendencija, potrebe za validacijom ili pokušaj kompenzacije unutarnjeg nezadovoljstva.
Umjesto da hvalisanje doživljavamo samo kao iritantnu pojavu, korisno je gledati ga kao signal: poruku da osoba traži priznanje, pažnju ili pokušava popuniti neku prazninu.
U konačnici, ono što je najvažnije jest kako mi sami reagiramo – hoćemo li upasti u zamku uspoređivanja i zavisti ili ćemo razviti empatiju i svjesnost da iza svake „savršene“ objave često stoji sasvim običan, ranjiv čovjek.
odmorimozak.com
Leave a Reply