Starenje je prirodan proces koji sa sobom donosi brojne promjene – emocionalne, fizičke, pa i socijalne. Kada ljudi zakorače u osmo desetljeće života, sve češće se javljaju pitanja poput: “Trebam li i dalje živjeti samostalno?”, “Bih li trebao živjeti s djecom?”, ili “Je li dom za starije prikladna opcija?”
Odgovor nije jednoznačan jer ovisi o nizu čimbenika – zdravlju, financijama, obiteljskim odnosima, ali i emocionalnim potrebama starije osobe.
U ovom tekstu analiziramo moguće opcije i prednosti, kao i izazove koje one sa sobom nose, kako bismo pokušali odgovoriti na pitanje: s kim bi starije osobe trebale živjeti nakon 70. godine?
1. Samostalni život: sloboda s dozom rizika
Mnoge starije osobe, i nakon 70., žele zadržati svoju neovisnost. Samostalni život pruža osjećaj kontrole, privatnosti i dostojanstva. Osobama koje su mentalno i fizički funkcionalne, ova opcija može biti najbolja – osobito ako žive u poznatom susjedstvu, imaju prijatelje u blizini i mogu se osloniti na usluge podrške (npr. dostava hrane, kućna njega, socijalne službe).
Prednosti:
Očuvanje osjećaja samostalnosti
Sloboda odlučivanja o svakodnevici
Izbjegavanje međugeneracijskih konflikata
Nedostaci:
Rizik od usamljenosti
Opasnost od pada ili zdravstvenih problema bez pomoći u blizini
Financijski teret samostalnog života
Samostalni život može biti održiv uz pametnu prilagodbu doma (protuklizne podloge, alarmni sustavi, telefonske linije za hitne slučajeve) i redovite kontakte s obitelji i prijateljima.
2. Život s djecom: toplina doma ili izvor stresa?
U mnogim kulturama, posebno u tradicionalnijim sredinama, očekuje se da starije osobe žive s djecom – najčešće s najstarijim sinom ili kćeri koja preuzima brigu. Ideja o zajedničkom životu više generacija unutar istog doma nosi i prednosti i izazove.
Prednosti:
Emocionalna sigurnost i osjećaj pripadnosti
Pomoć u svakodnevnim obavezama (lijekovi, odlazak liječniku, kućanski poslovi)
Blizak kontakt s unucima, što može imati snažan pozitivan utjecaj na mentalno zdravlje
Nedostaci:
Mogući sukobi oko odgoja djece, financija, navika i privatnosti
Osjećaj da su teret mlađim članovima obitelji
Gubitak osjećaja samostalnosti
Važno je napomenuti da zajednički život s djecom funkcionira samo ako postoji međusobno poštovanje i jasno postavljena očekivanja. Neki stariji osjećaju da se „ponovno moraju prilagođavati“, a to u starosti može biti izvor frustracije.
3. Život sa životnim partnerom: snaga zajedništva
Za one koji imaju životnog partnera, zajednički život često se nastavlja i nakon 70. godine. Iako se tijelo mijenja, emocionalna povezanost i osjećaj bliskosti ostaju snažni. Partner može biti najveća emocionalna podrška i fizička pomoć, pogotovo kada se zdravlje pogorša.
Prednosti:
Uzajamna briga i emocionalna sigurnost
Očuvanje rutine i zajedničkih rituala
Manja vjerojatnost depresije i usamljenosti
Nedostaci:
Ako jedan od partnera teško oboli, drugi može biti preopterećen brigom
Gubitak partnera može ostaviti dubok emocionalni trag i izazvati potrebu za promjenom životne situacije
4. Život u domu za starije: stigma ili rješenje?
Mnoge obitelji oklijevaju kada se spomene dom za starije, jer se to često doživljava kao „napuštanje“ člana obitelji. No moderni domovi za starije nude sigurnost, zdravstvenu skrb, društvo i organizirane aktivnosti koje pomažu u očuvanju mentalne i tjelesne vitalnosti.
Prednosti:
24-satna medicinska i fizička podrška
Društvene aktivnosti i manje osjećaja izolacije
Manje opterećenje za obitelj
Nedostaci:
Gubitak domaćeg okruženja i privatnosti
Prilagodba novom ritmu i sustavu
Visoki troškovi za neke domove
Odluka o odlasku u dom mora biti donesena pažljivo i, idealno, u dogovoru sa samom osobom. Kada se dom ne doživljava kao „zadnja opcija“, već kao sigurno i društveno aktivno mjesto, kvaliteta života može značajno porasti.
5. Kombinirani modeli: nova rješenja za novu starost
U razvijenim zemljama sve je više tzv. “co-housing” ili zajedničkih stambenih zajednica za starije osobe. U njima svatko ima svoj prostor, ali dijeli zajedničke prostorije i aktivnosti s drugima. U Hrvatskoj, iako još rijetko, pojavljuju se oblici stanovanja u blizini djece, ali uz zadržavanje samostalnosti – poput kuće u dvorištu (“baka-kuće”) ili odvojenog stana u zajedničkoj zgradi.
Ova rješenja nude najbolje od oba svijeta – samostalnost uz blizinu podrške.
Ne postoji univerzalni odgovor na pitanje s kim bi starije osobe trebale živjeti nakon 70. godine. Najvažnije je uzeti u obzir:
Fizičko i mentalno zdravlje osobe
Obiteljske odnose i mogućnosti
Financijsku situaciju
Osobne želje i potrebe za privatnošću ili društvom
Kombinacija dostojanstva, sigurnosti i emocionalne podrške ono je što čini „dobar život“ u starijoj dobi. Ključ je u tome da starija osoba bude uključena u odluku i da se osjeća poštovano, sigurno i – najvažnije – voljeno.
odmorimozak.com
Leave a Reply