Sigurno ste čuli za izraz gusta krv. Neko ko ima gustu krv ima i veliki rizik od zgrušavanja krvi a posljedice mogu biti jako teške. Manifestuju se najčešće krajnjim ishodom u vidu srčanog ili moždanog udara. Nakon toga osoba ukoliko preživi ima jako oslabljenu kvalitetu života. Sve to proizilazi zbog loših navika a najviše ishrana i pušenje.
Narativ koji se često ponavlja u javnosti kaže da se oporavak od virusa korona završava onog trenutka kada test pokaže negativan rezultat. Međutim, prava istina često počinje tek tada – kada virusa više nema, ali njegovi tragovi ostaju da izazivaju tihu štetu u pozadini. Jedan od najzlokobnijih i najnevidljivijih efekata koji se može pojaviti kod osoba koje su preboljele COVID-19 jeste nenormalno zgušnjavanje krvi – stanje poznato pod stručnim imenom hiperkoagulabilnost.
Ova pojava ne mora odmah izazvati simptome, što je čini posebno opasnom. Može proći i nekoliko sedmica, pa i mjeseci, dok prvi znaci upozorenja ne isplivaju na površinu – a tada oni često znače da je šteta već počela da se širi.
Kada tijelo i dalje bije bitku, iako je virus nestao
Kod mnogih ljudi – naročito kod starijih osoba, kao i kod onih koji imaju hronične bolesti – javlja se čitav niz neobičnih simptoma nakon što infekcija formalno prođe. Oni uključuju:
glavobolje koje dolaze iznenada, bez jasnog uzroka,
osećaj vrtoglavice, kao da se tlo izmiče ispod nogu,
trnce, bockanje i hladnoću u stopalima i prstima,
napor pri disanju, čak i pri laganoj šetnji ili penjanju uz stepenice.
Ovi znakovi se javljaju kada krv postane suviše gusta da bi nesmetano cirkulisala kroz tijelo. Srce tada mora da radi više da bi održalo protok, a svaki korak postaje napor. Gusta krv predstavlja idealno tlo za stvaranje ugrušaka – a to je početak puta koji može voditi ka tragičnim ishodima.
Šta se tačno dešava u tijelu?
Imunološki sistem, kada se suoči s virusom kao što je SARS-CoV-2, često reaguje burno. Upalni procesi koji se tada aktiviraju ne prestaju nužno kada virus nestane. U nekim slučajevima, oni nastavljaju da “gore tiho”, kao žar pod pepelom. Tada se dešava da krv počne da reaguje na te upale – stvarajući više elemenata za zgrušavanje nego što je organizmu potrebno.
Prema mišljenju brojnih stručnjaka iz oblasti hematologije, uključujući i uglednu rusku doktorku Svetlanu Bičkovu, COVID-19 može ostaviti trajne promjene na krvnim sudovima i koagulacionom sistemu. Čak i mjesecima nakon što se osoba osjeti zdravom, njen organizam može i dalje proizvoditi signale za pojačano zgrušavanje – kao da je u stalnoj pripravnosti za novu borbu.
Gdje sve može da dovede ova nevidljiva prijetnja?
Zadebljana krv nije bezopasna pojava. Naprotiv, ona može dovesti do brojnih komplikacija koje se često pojavljuju iznenada i s dramatičnim posljedicama:
Ugrušci u nogama (duboka venska tromboza): Noge mogu da oteknu, zabole, a stanje se lako pogorša ako se ugrušak pomjeri.
Začepljenje plućnih arterija (plućna embolija): Ako ugrušak krene kroz krvotok i stigne do pluća, može nastupiti gušenje, bol u grudima, pa i iznenadna smrt.
Šlog ili moždani udar: Kada ugrušak dođe do mozga, on prekida dotok kiseonika, ostavljajući iza sebe trajne posljedice na govor, motoriku i pamćenje.
Infarkt miokarda: Zgrušana krv koja blokira koronarne arterije može izazvati srčani udar, što često ima fatalne posljedice.
Bubrežna disfunkcija: Gust protok kroz osjetljive bubrežne filtere smanjuje njihovu sposobnost da izbacuju toksine – što može završiti otkazivanjem bubrega.
Kad test pokaže negativno, borba ne mora biti gotova
Oporavak od COVID-19 nije uvijek kraj puta. Za mnoge, to je samo novi početak – faza u kojoj tijelo pokušava da se izbori sa nevidljivim posljedicama koje virus ostavlja. Jedna od tih posljedica – hiperkoagulabilnost – ne pokazuje se lako, ne stvara glasne simptome, ali može da ugrozi život tiho i brzo.
Zato je važno osluškivati svoje tijelo. Ako osjećate umor koji ne prolazi, ako imate neobjašnjive tegobe u grudima ili vrtoglavice koje vas sapliću pri svakom koraku – to nisu samo “posljedice stresa”. To mogu biti znakovi da vaša krv više ne teče kako bi trebalo. I da je vrijeme za ozbiljan razgovor s ljekarom.
Jer prava borba za zdravlje – često počinje tek kad se završi prva runda.
Kako na vrijeme prepoznati opasnost prije nego što postane ozbiljna?
Jedna od najvećih zamki zdravstvenih problema jeste njihova nevidljivost u početnoj fazi. Telo ne vrišti, ne alarmira – ono šapuće. Upravo zato je ključno da osluškujemo te šapatne signale i povremeno zavirimo u ono što se ne vidi golim okom: sastav i ponašanje naše krvi.
Kako bi se otkrile skrivene prijetnje, posebno kod osoba koje su preležale COVID-19, neophodno je obaviti nekoliko specifičnih laboratorijskih analiza:
Koagulogram je poput zdravstvenog uvida u to koliko brzo i efikasno krv može da se zgruša. Ako zamislimo krvotok kao saobraćajnicu, ovo je analiza koja provjerava jesu li semafori u funkciji.
D-dimer je jedan od najsuptilnijih, ali i najvažnijih pokazatelja da se u tijelu možda formiraju ugrušci – nevidljive barikade koje mogu zakrčiti vitalne puteve poput vena i arterija.
PT (protrobinsko vrijeme) i APTT (aktivirano parcijalno tromboplastinsko vrijeme) su testovi koji precizno mjere koliko vremena je potrebno da se formira krvni ugrušak. Produženo ili ubrzano vrijeme može ukazivati na ozbiljne poremećaje u sistemu zgrušavanja.
Ako rezultati pokažu povišene vrijednosti D-dimera ili druge promjene koje sugerišu hiperaktivnost zgrušavanja, neophodno je odmah reagovati i započeti odgovarajuću terapiju uz nadzor stručnjaka.
Kako se zaštititi i smanjiti šansu za komplikacije?
Gusta krv ne ostavlja tragove koje lako prepoznajemo. Ona ne boli, ne ostavlja modrice, ne pravi buku – ali može izazvati velike probleme ako joj se ne posveti pažnja. Zbog toga je važno preduzeti konkretne korake čak i kada se osjećate zdravo, naročito nakon infekcije virusom korona.
Ovo su mjere koje mogu pomoći da ostanete korak ispred rizika:
Hidratacija kao prva linija odbrane
Redovno unošenje vode pomaže da krv ostane u optimalnoj gustini i da se lakše kreće kroz krvne sudove. Preporučuje se 2 do 2,5 litra dnevno, u zavisnosti od tjelesne mase i fizičke aktivnosti.
Ishrana koja “razrjeđuje” i čisti
Važno je unositi namirnice bogate omega-3 masnim kiselinama – poput lososa, skuše, oraha i lanenih sjemenki – jer one prirodno smanjuju sklonost krvi ka zgrušavanju. Uz to, voće i povrće prepuno antioksidanasa (borovnice, nar, brokoli, špinat) pomažu u smanjenju upalnih procesa.
Pokret – svakodnevni lijek bez recepta
Redovno kretanje održava krvotok vitalnim. Hodajte, istežite se, vozite bicikl, plešite ako treba – 6.000 do 7.000 koraka dnevno čini veliku razliku. Fizička aktivnost sprječava zadržavanje krvi u donjim ekstremitetima i smanjuje rizik od stvaranja ugrušaka.
Recite zbogom cigaretama i alkoholu
Ove dvije navike nemilosrdno zgušnjavaju krv i oštećuju unutrašnji sloj krvnih sudova. Ako vam je zdravlje prioritet, njihovo eliminisanje je obavezno, a ne preporučljivo.
Kontrolišite hronične faktore rizika
Visok krvni pritisak i povišen šećer u krvi direktno utiču na stanje krvnih sudova i sposobnost organizma da održava normalan protok krvi. Redovne kontrole su ključne.
Terapija ako je neophodna – samo uz ljekarski nadzor
U određenim slučajevima, posebno kod osoba sa povećanim rizikom od tromboze, ljekar može preporučiti upotrebu lijekova za razrjeđivanje krvi – poput aspirina, varfarina ili direktnih oralnih antikoagulanasa. Nikako ih ne uzimati na svoju ruku, jer svaka terapija ima i svoju tamnu stranu ako se ne koristi pravilno.
Leave a Reply