Nije potrebno posebno botaničko iskustvo da bi se na nekoj livadi, u jarku ili uz cestu prepoznao gavez (lat. Simphitum ocinale), ljekovita biljka rasprostranjena, korištena i poštovana u cijeloj Evropi.
Višegodišnja stabiljka karakterističnog izgleda sa sočnom i dlakavom stabiljkom te ljubičastim i ružičastim cvijetovima obješenom prema dole raste zaista svuda.
Veoma ju je lako presaditi u svoj vrt na način kao i ren, korijenom. Dovoljno je da iskopate korijen ili dio korijena biljke i presadite ga u svoj vrt. Biljka je višegodišnja, a koliko god duboko kopali korijen gotovo da je nemoguće u potpunosti izvaditi. Iz preostalog dijela na proljeće će ponovo izrasti zelena stabiljka.
Osim ljekovitosti gavez se isplati držati u vrtu zbog listova koji namočeni u vodi (sami ili sa koprivom) postaju vrijedno biognojivo, a kad ih dodamo u kompostište, raspadajući se podižu temperaturu i ubrzavaju proces reciklaže biološkog otpada u kompost.
Ljekovita svojstva gaveza
Ljekoviti je dio gaveza njen duboki i račvasti korijen, tamnosmeđe do crne boje. Za izradu ljekovite masti kopa se oštrom lopatom najesen, u oktobru i novembru, kada sadrži najviše alantoina, materije koja podstiče stvaranje novih ćelija, ubrzava zarastanje rana, obnovu slomljenog koštanog tkiva te tetiva oštećenih kod uganuća i iščašenja, pojačava cirkulaciju.
Korijen sadrži također i visoke koncentracije tanina, koji svojim adstrigantnim svojstvom zaustavlja krvarenje.!
Brojna ispitivanja koja se sprovode u istraživačkim centrima potvrđuju djelotvornost preparata od gavezovog korijena i njegovu djelotvornost kod olakšavanja bolova kod reuma, reumatodinog artritisa i degenerativnih promjena kičme, sportskih povreda, bolova u mišićima i slično.
Premda postoji tradicija u narodnoj medicini i neke recepture za čajeve i tinkture sa sušenim gavezovom korijenom ili listovima, istraživanja su potvrdila otrovnost gaveza za jetru, pa ponovo upozoravamo da se treba koristiti samo za spoljnu upotrebu.Najrašireniji a ujedno i najpraktičniji ljekoviti preparat gaveza je gavezova mast za koju slijedi recept u nastavku..
Mast od korijena gaveza s maslinovim uljem
Sastojci:
– 250 grama sviježe iskopanog i očišćenog gavezovog korijena.
– 1 kg. špeka za izradu masti.
– 1/2 l. hladno cijeđenog maslinovog ulja.
– 150 g. voska.
Priprema:
Korijen gaveza kopa se najesen, u oktobru ili novembru, svakako na mjestu koje nije blizu nekom izvoru zagađenja i prometa. Potrebno je izvaditi oko pola kilograma težine. Dobro ga operite, očistite od oštećenja i rupa, ali ga nemojte guliti, osušite ga krpom i ostavite na stranu dok pripremate mast.
Kilogram sviježeg svinjskog špeka odnosno slanine za topljenje masti narežite na kockice pa stavite u lonac, dodajte malo vode, miješajte da ne zagori. Bitno je da ne dodajete soli. Mast je gotova kad po njoj zaplivaju svijetložuti čvarci. Tada je ocijedite, pa u posebnu posudu odvojite 40 do 45 kašika masti, pa ostavite da se malo ohladi.
Dok je još topla u tu mast narendajte pripremljen korijen gaveza, 200 do 250 grama, na oštrom ribežu za krastavce ili zelje. Dakle, u toplu mast trebaju padati što tanji listići korijena, a ribamo ih odmah iznad masti kako bismo što je moguće manje bili izloženi vazduhu odnosno oksidaciji.
Kad je sav korijen nariban i potopljen u masti, nastavimo miješati još 15 minuta. Ostavimo pokriveno da odstoji preko noći.
Sutra ponovo stavimo na laganu vatru, zagrijemo tek toliko da se mast otopi, pa skinemo s vatre i miješamo daljnih 10 minuta, pa ocijedimo kroz gazu u lonac. Ocijeđenoj masti dodamo 40 kašika hladno cijeđenog, odnosno ekstra djevičanskog maslinovog ulja, pa u smjesu dodamo još 100 do 150 grama usitnjenog voska.
Držimo na toplom odnosno na laganoj vatri uz stalno mešanje sve dok se vosak otopi, a tada ju prelijemo u porculansku ili vatrostalnu činiju. Prekrijemo je krpom i ostavimo na hladnom da se svi sastojci sjedine i ohlade.
Dobijenu ohlađenu Gavezovu mast punimo drvenom ili keramičkom kašikom u manje posudice, staklene ili plastične, nikako ne metalne. Napunimo do ivice i dobro potisnemo da unutra ne ostane zraka, dobro zatvorimo. Rok trajanja ovako dobijene masti je godinu dana.
Osim za već navedene indikacije, možete ju koristiti i za masažu nogu, posebno kod čukljeva, za njegu dijabetičkog stopala, insekta i slično. Iako se u narodnoj medicini gavez mast koristi nanošenjem direktno na otvorene i teške rane, kod takve primjene postoji opasnost stvaranja apscesa, jer se rana na površini zatvori, a unutra je gnoj. Preporučljivije je stoga mazati kožu uz ivice rane. Čuvajte van domašaja dijece i nikako ne koristite Gavezovu mast za unutrašnju upotrebu.
Leave a Reply