Zima nas često mami da ostanemo u toplom, uz serije, grickalice i tople napitke. Ali upravo tada najviše rastu rizici za loše raspoloženje, pad energije i nakupljanje suvišnih kilograma. Umjesto da se “zimski zabetoniraš” u fotelju, jedna od najmoćnijih, a najpodcjenjenijih stvari koje možeš učiniti za svoje tijelo i um jeste – obična šetnja po zimi. Uz malo znanja i pripreme, zimska šetnja može zaista biti “smrt” za depresiju i višak kilograma.
Zašto je zimska šetnja toliko moćna protiv depresije?
Tokom zime dani su kraći, manje izlazimo napolje, a izloženost prirodnom svjetlu drastično opada. To direktno utiče na nivo serotonina i vitamina D, što je povezano s lošijim raspoloženjem i sezonskom depresijom (SAD – sezonski afektivni poremećaj).
Šetnja na otvorenom, čak i kada je oblačno, povećava unos dnevnog svjetla. Naš mozak reaguje na to tako što luči više “hormona sreće”, smanjuje nivo kortizola (hormon stresa) i stabilizuje ritam spavanja-buđenja. Istraživanja pokazuju da samo 20–30 minuta hoda dnevno može značajno smanjiti simptome depresije kod mnogih ljudi.
Dodatni plus: zimi je vazduh često svježiji, manje je alergena i komaraca, a okruženje tišeg grada ili prirode pojačava osjećaj mira i “mentalnog resetovanja”.
Kako šetnja po zimi topi kalorije efikasnije nego ljeti
Na hladnoći tijelo troši više energije jer se mora dodatno zagrijavati. To znači da u istom trajanju šetnje, zimi možeš sagorjeti više kalorija nego ljeti. Organizam aktivira termoregulacijske procese, a dio energetskih rezervi (masti) “gori” samo da bi ti ostao/la topao/la.
Primjer: osoba od 70 kg, koja hoda umjerenim tempom 40 minuta, može potrošiti oko 200–250 kcal. Na nižim temperaturama ta brojka može biti i viša, u zavisnosti od vjetra, nagiba terena i brzine.
Još jedna prednost je što se tokom zime često krećemo po neravnom ili klizavom terenu (snijeg, blato, led), pa dodatno aktiviramo stabilizacione mišiće nogu, core-a i leđa, što opet znači veći utrošak energije.
Koliko i koliko često treba da šetaš da bi vidio/la rezultate
Ne moraš odmah ciljati na maraton. Zimska šetnja je najefikasnija kada je redovna i umjerena. U praksi, za većinu ljudi, odličan cilj je:
5 dana u sedmici
20–45 minuta šetnje
brzinom pri kojoj malo teže pričaš, ali i dalje možeš izgovoriti rečenicu (umjeren intenzitet)
Za mentalno zdravlje, istraživanja pokazuju da je bolje imati češće, kraće šetnje (npr. svaki dan po 20–30 minuta), nego jednu ekstremnu i napornu šetnju sedmično. Mozak voli rutinu – ponavljani signali fizičke aktivnosti pomažu mu da “nauči” novi, pozitivniji obrazac raspoloženja.
Kada je riječ o kilogramima, stalnost je ključ. Ako kombinuješ šetnju sa umjereno uravnoteženom ishranom, realno je očekivati gubitak 0,5–1 kg mjesečno, zavisno od početne težine i ukupnog stila života. Zvuči malo, ali je održivo i zdravije od brzih dijeta.
Kako se pravilno obući za šetnju po zimi (da ti bude toplo, ali da se ne pregrijavaš)
Najčešća greška je ili da se obučemo “kao za ekspediciju na Arktik” i preznojimo, ili da potcijenimo hladnoću i završimo promrzli. Pravilna zimska odjeća se bazira na sistemu slojeva:
Prvi sloj (bazni): tanja majica koja odvodi znoj s kože (tehnička majica, merino vuna, sportski materijali, a ne pamuk koji zadržava vlagu).
Drugi sloj (izolacija): dukserica, flis ili tanji džemper koji zadržava toplotu.
Treći sloj (zaštita): jakna koja štiti od vjetra, snijega i kiše (vodootporna ili bar vjetrootporna).
Nemoj zaboraviti:
Kapa ili traka – preko glave i ušiju gubi se mnogo toplote.
Rukavice – hladne ruke brzo kvare užitak i skraćuju šetnju.
Topli, vodootporni ili bar nepropusni patike/čizme sa dobrim đonom protiv klizanja.
Čarape od vune ili tehničkog materijala, po mogućnosti ne pretanke.
Pravilo: kada izađeš napolje, trebalo bi da ti je blago svježe prvih 5 minuta. Ako ti je već pretoplo čim izađeš, vjerovatno si se preobukao/la i brzo ćeš se oznojiti, što kasnije vodi ka hladnoći.
Sigurnost na ledu i snijegu – kako spriječiti povrede
Zimske šetnje nose užitak, ali i specifične rizike. Klizav pločnik, zaleđen snijeg ili neprohodne staze mogu dovesti do padova i povreda. Da bi se to izbjeglo:
Biraj rute koje su koliko-toliko očišćene, posute solju ili pijeskom.
Koristi obuću s dubokim profilom – đon što “grize” snijeg i led, ili dodatne gumene dereze za led ako često hodaš po zaleđenim putevima.
Smanji dužinu koraka i lagano savij koljena – stabilniji si kada je težište niže.
Ruke van džepova – tako lakše održavaš ravnotežu, a ako padneš, možeš se bolje dočekati.
Izbjegavaj slušalice na maksimumu – treba da čuješ vozila, bicikliste i druge ljude, posebno kad se kliže.
Ako šetaš uveče, obavezno nosi reflektirajuće detalje (prsluk, traka, svjetleća narukvica), jer je zimi mrak već u kasno poslijepodne. Vozači te vide ranije, što značajno povećava sigurnost.
Mentalni trikovi da održiš motivaciju čak i kad je minus
Najveći neprijatelj zimske šetnje često nije hladnoća, već glas u glavi koji govori: “Ma ostani kući, sutra ćeš.” Da bi izgradio/la naviku, iskoristi nekoliko praktičnih trikova:
Postavi realan minimum – npr. “Šetam 10 minuta, pa ako mi je užasno, vraćam se.” U 90% slučajeva, kad jednom kreneš, nastavićeš duže.
Pripremi opremu unaprijed – jaknu, pantalone, kapu i rukavice drži na jednom mjestu spremne. Manje otpora znači veća vjerovatnoća da ćeš izaći.
Veži šetnju za postojeću naviku – npr. odmah nakon jutarnje kafe ili posla, prije nego se “zalijepiš” za kauč.
Dogovori šetnje s prijateljem – lakše je kad znaš da neko računa na tebe, a razgovor usput dodatno popravlja raspoloženje.
Prati napredak – pedometar, aplikacija ili jednostavna tabela na papiru može biti iznenađujuće motivišuća.
Kako upariti zimsku šetnju s prehranom za maksimalno mršavljenje
Šetnja sama po sebi čini čuda za raspoloženje, ali za kilograme je najbolje kada je spojiš sa pametnim izborima hrane. Nije cilj rigorozna dijeta, već manji, održivi “rezovi”:
Smanji slatke napitke (gazirani sokovi, zaslađeni čajevi, energetska pića) – zamijeni ih vodom ili nezaslađenim čajem.
Dodaj proteine u svaki obrok (jaja, riba, piletina, mahunarke, grčki jogurt) – drže duže sitim.
Zimske “teške” obroke (sarme, pečenja) uravnoteži većim unosom salata i povrća.
Pazi na “zimske grickalice” uz film – umjesto čipsa i keksa, probaj orašaste plodove u malim količinama, suho voće ili kokice pravljene kod kuće.
Praktičan okvir: ako kroz šetnju potrošiš 200–300 kcal dnevno i smanjiš unos hrane za dodatnih 150–200 kcal (npr. bez sokova i jednog desertnog keksa), stvaraš deficit od oko 350–500 kcal dnevno – sasvim dovoljno za postepeni, ali stabilan gubitak kilograma.
Zimska šetnja nije “čarobni lijek”, ali je jedna od najjednostavnijih i najprirodnijih navika koje možeš uvesti da bi istovremeno poboljšao/la raspoloženje i težinu. Umjesto da zimu doživljavaš kao period hibernacije, pretvori je u svoju tajnu sezonu napretka. Počni malim koracima – doslovno. Obuci se slojevito, izađi na 10–20 minuta i posmatraj kako ti se, iz dana u dan, tijelo i um zahvaljuju: boljim snom, više energije, manje tmurnih misli i laganijim brojem na vagi. Jedna zimska šetnja možda ne mijenja život – ali stotinu njih zaredom itekako može.
odmorimozak.com
Leave a Reply