Svake noći, dok većina ljudi traži miran san, naše tijelo prolazi kroz složene biološke procese obnove i oporavka. Srce usporava ritam, krvni tlak se prirodno smanjuje, a hormoni se balansiraju.
No, prema upozorenju liječnika, jedna svakodnevna navika – nešto što mnogi rade prije odlaska u krevet – može taj prirodni ritam ozbiljno poremetiti i povećati rizik od srčanog udara ili zatajivanja srca, osobito kod osoba starijih od 50 godina.
Riječ je o navici koja se ne čini opasnom, čak naprotiv – mnogi je smatraju načinom opuštanja. No, upravo u tome leži njezina podmuklost: kasni obroci i prejedanje prije spavanja.
Noćno jedenje – bomba za srce
Liječnici upozoravaju da je kasno jedenje jedan od najčešćih, a najmanje prepoznatih faktora rizika za srčane bolesti kod starijih osoba.
„Srce noću treba odmor, kao i ostatak tijela. Ako jedete kasno, posebno tešku, masnu ili slanu hranu, tjerate srce da radi prekovremeno. Umjesto da se opušta, ono mora pumpati jače kako bi probavilo višak hrane i natrija“, objašnjavaju stručnjaci.
Tijekom spavanja, probava se prirodno usporava. Kada unesete obilan obrok, tijelo se bori da preradi sve što ste pojeli. To uzrokuje povećan protok krvi u trbušnoj šupljini, što znači da srce mora dodatno pumpati – a kod osoba s već oslabljenim krvnim žilama ili tlakom, to može biti okidač za aritmije, anginu pectoris ili čak srčani udar.
Što se događa u tijelu kada jedete kasno?
Nakon večernjeg prejedanja, tijelo ulazi u stanje „metaboličkog preopterećenja“. To znači da razina inzulina i šećera u krvi ostaje povišena duže nego što bi trebala, a krvni tlak ne pada tijekom noći – što je inače znak zdravog srca. Kod starijih od 50 godina, ta se regulacija dodatno usporava jer se s godinama smanjuje osjetljivost na inzulin i elastičnost krvnih žila.
Studije su pokazale da osobe koje jedu u kasnim satima imaju 80% veći rizik od noćnih skokova tlaka, a kod onih koji već pate od hipertenzije, rizik od srčanog udara povećava se i do dva puta.
Sol, masnoće i alkohol – trostruka prijetnja srcu
Najgori mogući „noćni scenarij“ za srce je kombinacija kasnog obroka bogatog solju, masnoćom i alkoholom. Na primjer: kasna večera koja uključuje pizzu, prženu hranu ili suhomesnate proizvode uz čašu vina.
Takva kombinacija djeluje kao trostruki udar na srce:
Sol zadržava tekućinu, povećava tlak i opterećuje srce.
Zasićene masnoće povećavaju kolesterol i sužavaju krvne žile.
Alkohol širi krvne žile i remeti ritam srca, uzrokujući aritmije poznate kao „holiday heart syndrome“ – koje se često javljaju upravo noću.
Stručnjaci pojašnjavaju:
„Ljudi često misle da čaša vina prije spavanja opušta srce. U stvarnosti, kod starijih od 50 godina to može izazvati ubrzan rad srca i nepravilne otkucaje, posebno ako je uz alkohol prisutan i pun želudac.“
Kad se tijelo ne odmara – ni srce nema mira
Zdrav san nije važan samo za mozak, već i za kardiovaskularni sustav. Tijekom dubokog sna, srčani ritam se stabilizira, krvni tlak se smanjuje, a razina stresa u organizmu pada. Međutim, ako se tijelo bori s probavom, san postaje površan, a srce ne uspijeva „uhvatiti“ svoje vrijeme odmora.
Posljedice su višestruke:
povećanje jutarnjeg krvnog tlaka,
nepravilan puls i noćne aritmije,
zadržavanje tekućine u tkivima,
osjećaj umora i „težine“ u prsima ujutro.
Kod osoba s već postojećim srčanim problemima, ovakva kombinacija može biti fatalna.
Koliko sati prije spavanja treba prestati jesti?
Prema kardiološkim smjernicama, idealno je posljednji obrok završiti barem 3 sata prije odlaska na spavanje. To omogućuje probavnom sustavu da preradi hranu, a srcu da se opusti.
Ako osjećate glad prije spavanja, liječnici savjetuju lagane, nemasne zalogaje poput:
male količine svježeg voća (npr. banana ili jabuka),
šačice badema,
jogurta s niskim udjelom masnoće,
čaja od kamilice ili mente.
Nikako se ne preporučuju:
kobasice, sir, pržena jela, peciva i deserti,
alkohol i gazirana pića,
kava ili energetski napitci.
Poseban rizik za osobe s povišenim tlakom i dijabetesom
Kod starijih od 50 godina, tijelo više ne reagira na stres i šećer kao u mladosti. Kasno jedenje podiže razinu glukoze, što noću potiče oslobađanje kortizola – hormona stresa koji dodatno stimulira srce i sprječava njegov odmor.
U kombinaciji s povišenim tlakom, to znači da srce tijekom cijele noći radi kao da ste budni i pod stresom. Rezultat: jutarnji umor, oticanje nogu, osjećaj pritiska u prsima i zaduha.
Stručnjaci upozoravaju da je upravo noćna hipertenzija „tihi ubojica“ jer većina ljudi ne zna da im tlak raste u snu.
„Vidimo pacijente koji imaju savršen tlak danju, ali noću im skače iznad 170. Ti su pacijenti najugroženiji jer im srce nikad ne odmara.“
Pogreške koje ljudi rade prije spavanja
Osim kasne hrane, postoje i druge večernje navike koje dodatno povećavaju rizik:
Konzumacija alkohola prije spavanja – prividno opušta, ali zapravo remeti srčani ritam.
Korištenje mobitela u krevetu – plavo svjetlo povećava razinu adrenalina i sprječava melatonin.
Kasne svađe ili stresne misli – emocionalni stres povisuje tlak i puls.
Pušenje prije spavanja – nikotin sužava krvne žile i podiže tlak.
Sve te navike, u kombinaciji s kasnim obrokom, čine savršenu „oluju“ za srce koje bi se trebalo odmarati.
Kako prepoznati da vaše srce pati noću?
Simptomi koji upućuju na noćno preopterećenje srca uključuju:
buđenje s ubrzanim pulsom,
znojenje i pritisak u prsima,
otežano disanje ili „gušenje“ u ležećem položaju,
natečenost nogu i gležnjeva,
česte noćne odlaske u toalet (znak da bubrezi pokušavaju izbaciti višak tekućine).
Ako primijetite jedan ili više tih simptoma, preporučuje se noćno mjerenje tlaka ili Holter EKG kako bi se utvrdilo kako vaše srce radi dok spavate.
Srce pamti svaku noć
Navika večernjeg prejedanja može se činiti bezazlenom, ali kod osoba starijih od 50 godina ona predstavlja tihi, ali ozbiljan rizik. Srce nije stroj koji može raditi bez odmora. Svaki zalogaj prije spavanja znači dodatno opterećenje – i svaka noć u kojoj ga ne poštedimo, ostavlja posljedice.
Zato, ako želite da vam srce kuca mirno i dugo:
večerajte ranije,
izbjegavajte tešku hranu i alkohol,
idite u krevet s laganim želucem i mirnom glavom.
„Ne trebate lijekove da biste pomogli srcu – dovoljno je promijeniti vrijeme večere.“
Ponekad, najveći spas za srce nije u tableti, nego u odluci da kašiku spustite tri sata ranije.
odmorimozak.com
Leave a Reply