Poznati ruski psiholog Mihail Labovski prije nekoliko mjeseci objavio je novu knjigu posvećenu odgajanju djece, koja je ubrzo postala veliki hit, i to s razlogom. Nudi konkretne smjernice za odgoj djece koja će izrasti u psihički zdrave, samostalne i sretne odrasle osobe.
Labovski ima preko 30 godina praktičnog iskustva, a časopis Forbs uvrstio ga je među najpoznatije psihologe današnjice. U knjizi I Love and Understand: How to Raise Happy Kids (Without Going Crazy with Anxiety) analizira konkretne izazove koje pred roditelje postavlja odgajanje djeteta: šta raditi u prvoj godini bebinog života, kako odgajati dijete do treće godine, kako pristupiti ranom razvoju djeteta, kako dijete pripremiti za školu i zašto je samo jedna petica u školskom dnevniku problem.
U jednom poglavlju osvrnuo se na kažnjavane djece batinama. Objasnio je da neki roditelji imaju pozitivan stav prema fizičkom kažnjavanju jer su i sami u djetinjstvu bili podvrgnuti toj metodi odgajanja i ne shvaćaju koliko je ta tehnika “strašna”.
“Dobivao sam batine i ništa mi se nije dogodilo”
“Svoje roditelje ne treba uvijek slijediti ili vlastito djetinjstvo uzimati kao primjer. Roditelj koji tuče dijete psihički je neuravnotežen, to je osoba koja ima problem s ljutnjom i agresijom. Roditelj bi trebao riješiti svoj problem, a ne prenositi ga na djete”, kaže Labovski.
Potom objašnjava šta se događa u djetetovoj glavi ako ga roditelji tuku: “Ono shvaća da svijet funkcionira tako da jači može povrijediti slabijeg. Dijete misli da ga roditelji ne vole. To je loše. U šta će se onda to dijete pretvoriti? Kako će komunicirati s drugim ljudima, sa životinjama? Kako će odgajati svoju djecu?”
Psiholog savjetuje roditeljima da s djecom uvijek razgovaraju, da im detaljno objasne gdje i kada griješe. Pritom ne trebaju usmjeravati kritiku na djetetove kvalitete, već na njegov čin.
“Uradio si nešto loše, ali meni se ne sviđa takvo ponašanje” ili “Jako mi smeta što se tako ponašaš”, primjeri su rečenica na koje se roditelji mogu fokusirati.
Ne treba vikati
Također, Labovski savjetuje da s djetetom razgovarate normalnim tonom i ne vičete na njega, a čak i ako je učinilo nešto loše, ton neka bude nježan, ali čvrst. Kazna ne mora biti popraćena vikom, ljutitim pokretima i bijesnim licem. Naglasio je i koje su kazne po njemu prihvatljive.
“Smatram da je sasvim prihvatljivo uskratiti djetetu igračke, uređaje ili druge materijalne stvari ili odlazak na zabavno događanje. Ono što je pogrešno je uskratiti mu boravak na svježem zraku ili ga staviti u kućni pritvor”, istakao je.
U kažnjavanju moraju sudjelovati oba roditelja
Psiholog naglašava i da je u obitelji potrebna solidarnost, odnosno da majka i otac ne bi smjeli imati nesuglasica i trebali bi podjednako kažnjavati svu djecu. U suprotnom će jedno dijete shvatiti da može sve, a drugo ništa, što će dovesti do manipulacije.
“Roditelji često misle da dijete neke stvari radi namjerno ili iz inata. Istina je da u 99 posto slučajeva djeca čine neke stvari nenamjerno, odnosno bez loše namjere. Ako dijete kaznite bez objašnjenja, u 90 posto slučajeva iz toga neće izvući nikakav zaključak”, zaključio je, prenosi krstarica.com.
Leave a Reply