Priroda umije jednim te istim sredstvom i uni\u0161titi i lje\u010diti. Njene metode \u010dovjek te\u0161ko usvaja i sporo shva\u0107a. Mo\u017eda je to posljedica slabog poznavanja zakona prirode, jer priroda dobro \u010duva svoje tajne.<\/p>\n
Zato trebamo jo\u0161 puno u\u010diti od nje. Me\u0111utim, i ako upoznamo njene tajne \u2013 ne slijedimo ih. Prilikom posta daje se dugotrajna po\u0161teda svim organima tijela. Post je naro\u010dito koristan organima za probavu, koji dobivaju mogu\u0107nost obnavljanja. Post ima veliki utjecaj na stanje krvotoka.<\/p>\n
Zakone prirode treba upoznati, \u017eivjeti s njima i po\u0161tovati ih. Na taj na\u010din prirodu mo\u017eemo vi\u0161estruko koristiti za svoje potrebe, odnosno za potrebe \u010dovje\u010danstva.<\/p>\n
U drugoj polovini 19. stolje\u0107a prof. Pu\u0161utin po\u010deo je me\u0111u prvima ispitivati mehanizam djelovanja posta. On je otkrio da je post stanje organizma u kojem se njegovi \u201crashodi\u201d ne nadokna\u0111uju potpuno. Zbog toga je organizam prinu\u0111en funkcionirati na ra\u010dun svojih vlastitih rezervi.<\/p>\n
Brojni efekti<\/strong><\/p>\n Istra\u017eivanja su pokazala da je pokreta\u010d gladi sam centar gladi. Ukoliko nema hrane tada organizam po\u010dinje tro\u0161iti svoje unutra\u0161nje rezerve, a kod kori\u0161tenja unutra\u0161njih rezervi organizam najmanje uzima iz \u017eiv\u010danog tkiva, srca i ostalih organa. Prema ovim pokazateljima priroda se pobrinula da do zadnjeg sa\u010duva glavni rukovode\u0107i aparat u slo\u017eenom organizmu \u010dovjeka, njegov mozak, \u017eiv\u010dani sistem i srce.<\/p>\n Zna\u010dajna otkri\u0107a medicine su da za vrijeme posta kori\u0161tenjem bjelan\u010devina organizam tro\u0161i prije svega oboljelo tkivo, tumore, ciste, izrasline i dr. To i jeste sve ono \u0161to ne pripada organizmu.<\/p>\n Eksperimenti su, tako\u0111er, dali znanstveno obja\u0161njenje pojave i odgovor \u2013 koli\u010dina rezervi koje organizam mo\u017ee koristiti prilikom posta do nastupanja potpune iscrpljenosti. To iznosi 40 \u2013 50% njegove te\u017eine.<\/p>\n Lije\u010denje postom predstavlja unutra\u0161nju operaciju bez no\u017ea, pri \u010demu je priroda mnogo suptilnija od bilo kakvog kirurga; ona \u010duva ono \u0161to je zdravo, a odstranjuje ono \u0161to je bolesno. Prilikom posta daje se dugotrajna po\u0161teda svim organima tijela.<\/p>\n On je naro\u010dito koristan organima za probavu, koji dobivaju mogu\u0107nost da se obnove. Post ima veliki utjecaj na stanje krvotoka. Pri praznom \u017eelucu i crijevima u trbu\u0161noj \u0161upljini ne stvaraju se nikakve prepreke za cirkulaciju krvi i njen sastav se pobolj\u0161ava.<\/p>\n Prilikom posta te\u017eina opada, najve\u0107i gubitak te\u017eine zapa\u017ea se u prvom periodu posta, zatim se postepeno gubitak te\u017eine smanjuje. \u0160to je organizam mla\u0111i, gubitak te\u017eine je ve\u0107i. Istra\u017eivanja su pokazala da pacijenti koji pate od bolesti anemije sa nedostatkom crvenih krvnih zrnaca, ili pove\u0107anjem bijelih obi\u010dno se dobro lije\u010de postom.<\/p>\n Naro\u010dito je uo\u010dljiv efkat posta u pomla\u0111ivanju ko\u017ee; o\u0161tre linije i bore postaju manje upadljive, ko\u017ea postaje mla\u0111a, dobija ljep\u0161u boju i sjaj. Pobolj\u0161ava se i struktura tkiva.<\/p>\n Govore\u0107i o postu sa medicinskog stanovi\u0161ta podijelit \u0107emo djelovanje posta po organskim sustavima, kako ina\u010de medicina dijeli ljudski organizam:<\/strong><\/p>\n Kod prepunog stomaka u SISTEMU ZA PROBAVU dolazi do velikog optere\u0107enja s masnom i bogatom hranom. Tako se taj sistem zamara, jer mora lu\u010diti pove\u0107anu koli\u010dinu sokova da bi probavio tu hranu.<\/p>\n Usljed poja\u010danog probavljanja poja\u010dan je priliv u stomaku, krvni pritisak raste, broj otkucaja srca se pove\u0107ava \u0161to predstavlja optere\u0107enje za KRVOTOK I SRCE. Iscrpljuje ih. Odre\u0111enim procesima u krvi, te smanjenjem dotoka kisika u mozak, organizam postaje trom, sporo reagira \u2013 \u010dovjek je tada pospan.<\/p>\n Prenatrpanost stomaka ima negativnog utjecaja i na RAD PLU\u0106A. Ona moraju raditi poja\u010danim kapacitetom. Usljed poja\u010dane potrebe za kisikom, broj udisaja je pove\u0107an, pa su pokreti dijafragme ote\u017eani. Dok di\u0161e, \u010dovjek prakti\u010dno stenje.<\/p>\n Kako krvotok i krvni tlak direktno djeluju na BUBREGE, kod prenatrpanosti \u017eeluca, oni rade s tre\u0107inom mogu\u0107eg kapaciteta. Posljedice osje\u0107aju i MOZAK I \u017dIV\u010cANI SISTEM. Priliv krvi usljed pove\u0107ane potrebe stomaka za krvlju je smanjen, \u010dovjek je pospan, usporeno reagira, sporo misli.<\/p>\n Poja\u010dani sastojci krvi djeluju kasnije, nadra\u017eeni organizam je napet. Nervozan \u010dovjek tada ne mo\u017ee razumno djelovati. Njime vladaju emocije i panika.<\/p>\n Biolo\u0161ka ma\u0161ina<\/strong><\/p>\n Prilikom posta funkcije svih organa su smanjene, organizam se prakti\u010dno odmara, iz rezervi nadokna\u0111uje utro\u0161enu energiju. Stomak miruje, krvotok se pravilno rasporedi, pa i mozak radi logi\u010dki, priliv misli je normalan, a rezoniranje je bistro.<\/p>\n Strast se smiruje, nagoni ustupaju mjesto razumu, tako da tada razum upravlja emocijama. Zato biolo\u0161ku ma\u0161inu, iscrpljenu u procesu rada, treba o\u010distiti od svega \u0161tetnog, kao i onu mehani\u010dku od prljav\u0161tine i korozije.<\/p>\n Koliko gubimo te\u017eine postom?<\/strong><\/p>\n Za vrijeme posta gubitak te\u017eine pojedinih organa i tkiva u procentima izgleda ovako:<\/p>\n Masno\u0107e 97 %, slezena 60 %, jetra 53,7%, mi\u0161i\u0107i 30 %, krv 26 %, bubrezi 25 %, ko\u017ea 20,6 %, crijeva 18 %, plu\u0107a 17,7 %, gu\u0161tera\u010da 17 %, kosti 13,9%, \u017eiv\u010dani sustav 3,9 %, srce 3,6 %<\/p>\n Izvor: atma.hr<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"