Ljekovita priroda \u2013 ljekoviti dio bokvice je korijen koji se vadi cijele godine, listovi se koriste prije i za vrijeme cvjetanja, a sjeme poslije sazrijevanja. Ima \u0161iroku primjenu kod raznih tegoba.<\/p>\n
Bokvica raste svuda oko nas, a o njoj se malo zna. Na primer, da postoje dvije vrste, polno razli\u010dite.<\/p>\n
Mu\u0161ka uskolisna (Plantago lanceolata) je trajna biljka sa prizemnim, uskim, golim listovima. Zbog izgleda je zovu i konjska rebra, mala bokvica, \u017eilovlak, kon\u010dula, trputac. Na vrhu biljke nalazi se cvjetna klas zeleno-sme\u0111e boje.<\/p>\n
Ljekoviti dio je korijen, listovi prije cvjetanja, a sjeme poslije sazrijevanja. Iako se smatra da su obje bokvice izuzetno djelotvorne, pojedini stru\u010dnjaci daju prednost mu\u0161koj. Sastojci u njoj poma\u017eu kod oboljenja disajnih organa.<\/p>\n
Izuzetan su prirodni lijek za plu\u0107nu astmu, upalu alveola, kod ka\u0161lja, \u010dak i tuberkuloze. Posebno je pogodna za djecu, jer joj je sok ukusan, naro\u010dito kada se zasladi medom. \u010caj od listova se pije \u0161to je mogu\u0107e topliji.<\/p>\n
Svje\u017ee zgnje\u010deno li\u0161\u0107e koristi se kao oblog na mijestu uboda insekata ili ujeda zmije, odnosno rana koje te\u0161ko zarastaju. Sok od svje\u017eeg li\u0161\u0107a nanosi se na ranu, zaustavlja krvarenje i ubrzava zarastanje, sprije\u010dava upalu i smiruje bol. Tako\u0111e, oblog od listova hladi i odmara noge nakon ve\u0107ih napora.<\/p>\n
\u017denska \u0161irokolisna (Plantago major) tako\u0111e je trajna biljka, ali sa listovima u obliku rozete. Jajolikog su oblika, dok je cvjetna stabljika uspravna i okrugla sa duguljastim cvjetnim klasom na vrhu.<\/p>\n
U narodu je poznata i kao paskavica, pitoma i velika bokvica, \u0161iroki trpunac. Za lije\u010denje se najvi\u0161e koriste listovi, beru se sve dok biljka cvjeta i su\u0161e u tankim slojevima na hladnom i provjetrenom mijestu, a korijen se vadi cijele godine.<\/p>\n
Biljka je djelotvorna kod lije\u010denja rana i \u010direva, jer spre\u010dava upale. Koristi se i kao lijek protiv ka\u0161lja, a poma\u017ee i kod bolesti be\u0161ike, \u010dira na \u017eelucu i dvanaestopala\u010dnom crevu.<\/p>\n
Od svje\u017ee zgnje\u010denog li\u0161\u0107a i soka koji se dobija pravi se oblog za iste bolesti kod kojih poma\u017ee i mu\u0161ka bokvica. Svaku ranu ili posjekotinu, koja se iznenada dogodi prilikom boravka u prirodi, uspje\u0161no mo\u017ee da zacijeli.<\/p>\n
Nosite u d\u017eepu preventivno komad \u010diste gaze i ukoliko se tako ne\u0161to dogodi, na ozlijedu stavite izgnje\u010denu bokvicu ili sok, a onda prekrijte gazom.<\/p>\n
Poma\u017ee i kod ujeda komaraca i drugih insekata, narodni ljekari savjetuju da se na to mijesto stavi izgnje\u010den list, a zatim utrlja tako da ko\u017ea od soka blago pozeleni. Svrab \u0107e nestati za minut do dva, a otok do sutra. Isto se odnosi i na svrab i ozlijedu od ma\u010dijih kand\u017ei.<\/p>\n
Osim mu\u0161ke i \u017eenske bokvice, koje imaju najvi\u0161e ljekovitih svojstava, postoji jo\u0161 20-ak vrsta. Mogu da se uberu i bez straha koriste, jer nisu otrovne ni \u0161tetne.<\/p>\n
Iz vremena ratova i gladnih godina ostalo je upam\u0107eno da su slu\u017eile kao hrana, po ukusu su se posebno izdvajali mladi listovi velike \u017eenske bokvice.<\/p>\n
Sve vrste ove biljke sadr\u017ee heterozide, aukubozide i enzime invertaze, emulzine, tirozinaze i koagulaze. U listovima ima oko 4 % tanina, pektina, limunove kiseline, vitamina C, saponizida i fitoncida.<\/p>\n
Sjeme sadr\u017ei sluz, masno ulje, bjelan\u010devine i \u0161e\u0107er. Jela od bokvice blagotvorno djeluju kod \u010dira na dvanaestopala\u010dnom crijevu, gastritisa, reguli\u0161u hemoglobin, pobolj\u0161avaju apetit, ali i raspolo\u017eenje.<\/p>\n
Protiv nesanice je najbolje popiti \u0161oljicu \u010daja ujutru, na prazan \u017eeludac, jednu do dvije preko dana i prije spavanja.<\/p>\n
Zeleni sok<\/p>\n
Sok od bokvice priprema se tako \u0161to se dobro izgnje\u010di 200 g lista bokvice sa po 100 g koprive (Urtica dionica), masla\u010dka (Taraxacum officinale) i stolisnika (Achillea millefolium).<\/p>\n
Sadr\u017eaj se istisne kroz \u010distu lanenu krpu, procijedi i zatim prokuha uz skidanje pjene, koja se skuplja na povr\u0161ini. Dodaju se dvije velike ka\u0161ike meda, pa se sadr\u017eaj ponovo kuha, dok se ne zgusne. Kada se ohladi, sipa se u fla\u0161e, a da se ne bi pokvario, u svaku bocu doda se \u010da\u0161ica rakije. Prije upotrebe pomje\u0161a se sa toplom vodom, u odnosu pola-pola.<\/p>\n
Biljni eliksir<\/p>\n
Osobama koje imaju \u010dir na \u017eelucu i dvanaestopala\u010dnom crijevu preporu\u010duje se eliksir od bokvice. Priprema se tako \u0161to se na ma\u0161ini za meso ili u blenderu samelje 500 g svje\u017eih i dobro opranih listova bokvice.<\/p>\n
Samljevene listove i sok pomje\u0161ajte sa kilogramom meda i 50 g usitnjene smole propolisa. Sadr\u017eaj se dobro promje\u0161a i ostavi da stoji tri dana, povremeno se mje\u0161a drvenom ili plasti\u010dnom ka\u0161ikom.<\/p>\n
Nakon tri dana, eliksir se uzima tri puta na dan po jedna ka\u0161i\u010dica (isklju\u010divo drvena ili plasti\u010dna da bi se izbegla oksidacija), desetak minuta prije obroka. Preporu\u010duje se kod bolesti disajnih organa, bronhitisa i upale plu\u0107a. Od velike je koristi i pu\u0161a\u010dima.<\/p>\n
Pored eliksira, svakodnevno bi trebalo popiti ujutru i uve\u010de \u0161olju \u010daja, koji se priprema od 100 g kantariona (Hypericum perforatum) i po 50 grama i\u0111irota (Acorus clamus) i slatkog korijena (Glychirrhyza glabra). Biljke se pomje\u0161aju, a zatim uzmu dvije ka\u0161i\u010dice i preliju sa 2,5 dl vrele vode.<\/p>\n
Ostavi se da odstoji pola sata, a zatim procijedi i pije u malim gutljajima, prije jela ujutru i prije spavanja uve\u010de. Dok se uzima lijek, trebalo bi da se izbjegava alkohol, prevreli sirevi, \u010dokolada, izlaganje suncu ili odlazak u solarijum.<\/p>\n
Izvor: B92<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"