Stanje krvnog pritiska je va\u017ean pokazatelj op\u0161teg zdravstvenog stanja svake osobe, a ljekari smatraju da je jednako va\u017eno i da li ska\u010de ili pada. Me\u0111utim, za ve\u0107inu ljudi je alarm kada vide da je gornji drasti\u010dno porastao dok donji izaziva manje brige.<\/p>\n
Da li je zaista tako? Da li su variranja donjeg pritiska bezazleniji simptom?<\/strong><\/p>\n “Prvo da razjasnimo \u0161ta je krvni pritisak. To je pritisak koji krv vr\u0161i na zidove krvnih sudova. Ove vrijednosti su jedan od pokazatelja vitalnih funkcija tijela\u201c, objasnila je za ruske medije kardiolog Marija Benevskaja.<\/p>\n “Prilikom mjerenja krvnog pritiska, utvr\u0111uju se dvije vrste: sa svakim otkucajima srca pritisak varira izme\u0111u gornjeg, sistolnog i donjeg, dijastolnog. Dakle, veli\u010dina sile koja djeluje na krvne sudove odre\u0111ena je pomo\u0107u dva parametra: gornjim (sistolnim) i donjim (dijastolnim) pritiskom. Zato se ne mo\u017ee re\u0107i da je bilo koji od ovih parametara va\u017eniji, oba imaju svoj zna\u010daj”, ka\u017ee kardiolog,prenosi Mondo.<\/p>\n “Svi znaju da je normalna vrijednost krvnog pritiska zdrave osobe (sistolni\/dijastolni) 120 sa 80. Ali tako\u0111e treba imati na umu da se normalne granice mijenjaju u zavisnosti od starosti i postoje\u0107ih bolesti. Razlika izme\u0111u sistolnog krvnog pritiska i dijastolnog krvnog pritiska naziva se pulsni pritisak i obi\u010dno iznosi 30-50”, nagla\u0161ava specijalista.<\/p>\n Bubre\u017eni ili sr\u010dani?<\/strong><\/p>\n Gornji pritisak nazivamo i sr\u010danim, a donji bubre\u017enim.<\/p>\n “Onaj vi\u0161i broj koji se dobije prilikom mjerenja je sistolni krvni pritisak, on pokazuje pritisak u sudovima dok se srce ste\u017ee i potiskuje krv u arterije, \u0161to zavisi od ja\u010dine kontrakcija srca, otpora zidova krvnih sudova i broja otkucaja srca u jedinici vremena. Zato, generalno, mo\u017eemo re\u0107i da ovaj pokazatelj odra\u017eava upravo rad srca, mada su, naravno, i drugi faktori uklju\u010deni u ovaj proces”, ka\u017ee dr Marija.<\/p>\n Tako\u0111e ne treba zaboraviti i da donji pritisak pokazuje rad bubrega.<\/p>\n “Ni\u017ei broj, dijastolni krvni pritisak, pokazuje pritisak u arterijama kada se sr\u010dani mi\u0161i\u0107 opusti. Ovo je minimalni pritisak u arterijama i odra\u017eava otpor perifernih sudova. Budu\u0107i da vaskularni ton reguli\u0161u hemikalije i autonomni nervni sistem, ni\u017ei krvni pritisak zna\u010di koliko se pravilno vr\u0161i neurohumoralna regulacija. Zauzvrat, neurohumoralne reakcije se javljaju uglavnom u bubrezima, pa stoga postoji mi\u0161ljenje da je donji pritisak bubre\u017eni. Mada je ispravnije re\u0107i da donji pritisak odra\u017eava rad krvnih sudova i bubrega”, ka\u017ee kardiolog.<\/p>\n Da li je neki va\u017eniji?<\/strong><\/p>\n “Svaki od ovih parametara ima svoj zna\u010daj, oba su va\u017ena. Ako je gornji povi\u0161en, govorimo o sistolnoj hipertenziji, a isto tako, ako je donji povi\u0161en, opet se radi o hipertenziji, samo dijastolnoj. Svako od ovih stanja je opasno na svoj na\u010din i zahtjeva druga\u010diji pristup lije\u010denju”, ka\u017ee kardiolog.<\/p>\n Razlika izme\u0111u donjeg i gornjeg<\/strong><\/p>\n Stru\u010dnjaci napominju da je va\u017eno obratiti pa\u017enju i na vrijednosti izme\u0111u gornjeg i dornjeg pritiska.<\/p>\n “Kad je rije\u010d o razlici izme\u0111u ova drva pritiska, norma je od 30 do 50 mm Hg. Sve vrijednosti koje se ne uklapaju u ove granice mogu da ukazuju na prisustvo neke bolesti, \u0161to je razlog za posjetu ljekaru. Istovremeno postoji i mogu\u0107nost da je to usljed individualnih karakteristika organizma i fiziolo\u0161kih uslova. Ali, u svakom slu\u010daju je bolje da se obratite ljekaru”, napominje Marija Benevskaja.<\/p>\n Tako, na primjer, ukoliko izme\u0111u gornjeg i donjeg pritiska postoji mala razlika, to mo\u017ee ukazivati na sljede\u0107a stanja:<\/p>\n * prisustvo ateroskleroze aorte (talo\u017eenje holesterola u najve\u0107em sudu<\/p>\n * o\u0161te\u0107enje sudova bubrega<\/p>\n * aneurizma aorte (patolo\u0161ko \u0161irenje posebnog dela aorte sa mogu\u0107no\u0161\u0107u pucanja ili raslojavanja zidova usljed prekomjernog optere\u0107enja)<\/p>\n * anemija (smanjenje nivoa hemoglobina u krvi) i mnoga druga stanja<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"