Godinama se ne mijenja samo na\u0161 izgled, ve\u0107 i metabolizam koji se usporava, a tijelo gubi mi\u0161i\u0107e i ko\u0161tanu masu zbog \u010dega bi starije osobe trebale povesti ra\u010duna o prilago\u0111avanju ishrane svojim godinama, podsje\u0107aju njema\u010dki nutricionisti.<\/p>\n
Koje bi namirnice i koliku koli\u010dinu hrane starije osobe svakodnevno trebale unositi u organizam vi\u0161e zavisi od nivoa njihove aktivnosti nego o \u017eivotnoj dobi.<\/p>\n
\u201cNema nekog op\u0161teg pravila\u201d, ka\u017ee dr. Ulrike Grohman, specijallista za ishranu osoba tre\u0107e \u017eivotne dobi.<\/p>\n
Kod njih postoji opasnost od pojave malnutricije zbog tjelesnih, psiholo\u0161kih, sociolo\u0161kih i ekonomskih promjena koje obilje\u017eavaju proces starenja.<\/p>\n
Iako je u\u010destala, malnutricija u starijih osoba \u010desto izostaje kao dijagnoza i rijetko se lije\u010di.<\/p>\n
Proces starenja uzrokuje promjene u sastavu tijela, uklju\u010duju\u0107i smanjenje mi\u0161i\u0107ne mase i pove\u0107anje masnog tkiva.<\/p>\n
Specifi\u010dno obilje\u017eje starije \u017eivotne dobi je sarkopenija ili gubitak mase skeletnih mi\u0161i\u0107a, koja rezultira smanjenjem mi\u0161i\u0107ne snage.<\/p>\n
Da li je organizmu potrebno manje energije u starijoj \u017eivotnoj dobi?<\/p>\n
Energetski unos ni\u017ei je kod osoba starije dobi. Dnevne energetske potrebe smanjuju se za 10 posto u dobi od 51 do 75 godina, a nakon toga smanjuju se za jo\u0161 10 posto po deceniji.<\/p>\n
Oko pedesete tijelo godi\u0161nje po\u010dinje gubiti jedan ili dva posto mi\u0161i\u0107ne mase.<\/p>\n
Kod mu\u0161karca starijeg od 65 godina bazalna metaboli\u010dka stopa, odnosno koli\u010dina kalorija \u0161to je tijelo tro\u0161i u stanju mirovanja da bi odr\u017ealo vitalne funkcije organizma, za 300 je kalorija dnevno ni\u017ea od one kod dvadesetpetogodi\u0161njaka.<\/p>\n
To je otprilike koli\u010dina energije koju organizam dobije iz tri banane.<\/p>\n
\u201cS obzirom na to da su stariji ljudi naj\u010de\u0161\u0107e i fizi\u010dki manje aktivni, dnevno im je potrebno i 600 kalorija manje\u201d, ka\u017ee Grohman, napominju\u0107i da \u0107e osobe tre\u0107e \u017eivotne dobi koje nastave s istim prehrambenim navikama s vremenom dobiti na te\u017eini.<\/p>\n
Osobe koje oduvijek jedu izbalansirane obroke u starijoj \u017eivotnoj dobi ne\u0107e morati bitnije da mijenjaju svoje navike, ali i oni \u0107e morati da uvedu neke manje promjene.<\/p>\n
\u201cIstovremeno, organizmu je potrebna jednaka koli\u010dina vitamina i minerala, zbog \u010dega bi starije osobe trebale konzumirati hranu bogatu hranjivim sastojcima, na primjer hljeb od celog zrna \u017eitarica umjesto bijelog hljeba\u201d, podse\u0107a dr Grohman.<\/p>\n
\u0160ta u\u010diniti kad se smanje fizi\u010dke sposobnosti?<\/p>\n
Starije osobe bi trebale obavljati same onoliko poslova koliko mogu.<\/p>\n
\u201cAko kupite manju koli\u010dinu namirnica, mora\u0107ete nositi manje te\u0161ke vre\u0107ice, a istodobno \u0107ete se redovno kretati\u201d, ka\u017ee Ri\u010dard Holtorf iz njema\u010dkog Udru\u017eenja nutricionista.<\/p>\n
Onima koji imaju pote\u0161ko\u0107a sa \u017evakanjem, Holtorf preporu\u010duje kori\u0161tenje ku\u0107anskih aparata kojima \u0107e usitniti hranu.<\/p>\n
\u201cNaravno, ne savjetuje se miksanje ba\u0161 svih vrsta namirnica jer rezultat \u010desto nije ba\u0161 uspje\u0161an ni ukusom ni izgledom\u201d, ka\u017ee dijeteti\u010darka Margret Morlo te podsje\u0107a da posjeta stomatologu \u010desto rije\u0161ava problem sa \u017evakanjem hrane.<\/p>\n
Da li su dodaci ishrani dobra zamisao?<\/p>\n
Osobama koje se uravnote\u017eeno hrane, dodaci ishrani nisu potrebni.<\/p>\n
\u201cNe savjetuje se uzimanje suplemenata u kapsulama kao mjera opreza jer prevelika koli\u010dina kod osoba tre\u0107e \u017eivotne dobi mo\u017ee biti \u0161tetna\u201d, upozorava Morlo te dodaje da se jedino iz krvnog testa koje \u0107e sprovesti ljekar mo\u017ee odrediti nedostaju li organizmu neki vitamini ili minerali.<\/p>\n
\u201cStarije osobe redovno moraju da provjeravaju nivo vitamina D u organizmu, kao i koli\u010dinu kalcijuma, jer su izuzetno va\u017eni za zdravlje njihovih kostiju\u201d, dodaje dr Grohman.<\/p>\n
Kako znati da je koli\u010dina unesene te\u010dnosti dovoljna?<\/p>\n
Ri\u010dard Holtorf ka\u017ee da bi starije osobe dnevno u organizam trebale uneti oko litru do litru i po te\u010dnosti, uklju\u010duju\u0107i \u010daj i kafu.<\/p>\n
\u201cNapitak za \u010ditav dan mo\u017ee se pripremiti ujutro, naro\u010dito kada su posrijedi zaboravne osobe. Druga je mogu\u0107nost postaviti napitke na razna mjesta u domu, kako ne bi bilo potrebe za stalnim odlascima u kuhinju\u201d, savjetuje Holtorf.<\/p>\n
Izvor: vecernji<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"