Doktor \u010dija pri\u010da mora da u\u0111e u \u0161kolske ud\u017ebenike.<\/p>\n
Prije 145 godina ro\u0111en je pedijatar Ernest Moro. Zahvaljuju\u0107i njemu, obi\u010dna supa od mrkve je spasila hiljade \u017eivota, postalo je mogu\u0107e dijagnostikovati cerebralnu paralizu, otkriti laktobacile, a kod nas je ovaj veliki \u010dovjek ostao skoro anoniman.<\/p>\n
Zastra\u0161uju\u0107a je pomisao da je prije samo jednog vijeka prosje\u010dan ljudski \u017eivotni vijek bio upola manji nego danas. To, naravno, ne zna\u010di da su na\u0161i preci \u017eivjeli 35 -40 godina, i umirali od starosti. Tada je postojala velika smrtnost dojen\u010dadi. Nije bilo dovoljno da se dijete rodi, trebalo je to dijete othraniti. Prije 142 godine, ro\u0111en je \u010dovjek koji je olak\u0161ao taj zadatak \u2013 pedijatar Ernest Moro.<\/p>\n
On je ro\u0111en 1874. godine u Ljubljani, koja je tada bila dio Austougarske imperije. Ernest je studirao u Austriji, u Gracu. Godine 1899. godine doktorirao je medicinu u SAD i Velikoj Britaniji, a 1901 i 1902. godine radio je sa velikim Teodorom E\u0161erih, koji je otkrio bakteriju E\u0161erihiju koli. 1906. godine specijalizuje pedijatriju u Minhenu, a dvije godine kasnije postaje profesor, pi\u0161e \u201cKurir\u201c.<\/p>\n
Upravo je 1908. godine otkrio najva\u017enije otkri\u0107e, \u0161to se moglo objasniti tek vijek kasnije. U tim godinama, mnogo djece je umiralo od dijareje. Moro je osmislio najjednostavniji lijek, zahvaljuju\u0107i kojem je smrtnost djece smanjena na pola. To je bila obi\u010dna supa od mrkve.<\/p>\n
Recept:<\/p>\n
Kilogram mrkve se o\u010disti i isjecka, prelije sa litrom vode i za\u010dini sa 3 grama soli. Zatim se kuha dok se sve ne svede na zapreminu od 1 litra.<\/p>\n
Tek 2002. godine, postalo je jasno da kiselinski oligosaharidi formirani u ovoj supi, koji ulaze u rastvor iz mrkve, spre\u010davaju bakterije da se ve\u017eu za crevnu sluznicu. Druga studija je pokazala da zahvaljuju\u0107i tim svojstvima supa \u010dak lije\u010di i proliv izazvan bakterijama otpornim na antibiotike.<\/p>\n
U principu, to je ve\u0107 dovoljno da se sjetimo Ernesta Moroa i da mu budemo zahvalni. Ali on je insistirao i na sterilizaciji fla\u0161ica za bebe, kao i na hranjenje beba maj\u010dinim mlijekom zbog \u010dega djeca postaju otpornija na mnoge bolesti (mnogo kasnije postalo je jasno da su djeca za\u0161ti\u0107ena maj\u010dinim antitijelima, za razliku od vje\u0161ta\u010dkih koja ne \u0161tite uop\u0161te).<\/p>\n
On je izumio i \u201cMoro mlijeko\u201d za vje\u0161ta\u010dko hranjenje beba. Otkrio je laktobacile sadr\u017eane u fermetiranim mlije\u010dnim proizvodima i pokazao njihovu prednost.<\/p>\n
Ernest je otkrio i refleks koji je prisutan kod beba u prvim mjesecima \u017eivota: ako se stvori o\u0161tar zvuk u blizini bebine glave, ona \u0107e prvo ra\u0161iriti ruke, ra\u0161iriti prste, a zatim spojiti ruke, stiskaju\u0107i pesnice.<\/p>\n
Ako ovaj refleks ne postoji, to je znak o\u0161te\u0107enja ili depresije centralnog nervnog sistema.<\/p>\n
Na primjer, Morov refleks ili njegov izostanak mo\u017ee ukazati i na cerebralnu paralizu.<\/p>\n
Uprkos svim ovim otkri\u0107im, Moro je \u017eivio skromno, nikad mu nije dodeljeno priznanje za gorepomenuto otkri\u0107e. \u017divio je do 74. godine, bave\u0107i se pedijatrijom u privatnoj praksi.<\/p>\n
Izvor: haber.ba<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"