Krastavac mo\u017ee dati ogroman prinos \u010dak i na malom prostoru, ali samo ako mu se od po\u010detka obezbijede pravi uslovi. Najva\u017enije je da se sadi tek kada se zemlja dobro zagrije jer ova biljka ne voli hladno\u0107u i nagle promjene temperature. Birajte sun\u010dano mjesto koje ima najmanje \u0161est do osam sati direktnog sunca dnevno. Zemlja treba da bude rahla, plodna i bogata organskom materijom, pa je prije sadnje dobro dodati zreo stajnjak, kompost ili humus. Ako sadite u posude, one moraju biti dovoljno duboke i imati rupe za oticanje vi\u0161ka vode jer krastavac brzo razvija korijen i tra\u017ei dosta hrane i vlage<\/p>\n
Sjeme se mo\u017ee sijati direktno u zemlju ili se mogu posaditi ve\u0107 odgojene presadnice. Ako \u017eelite raniji i ja\u010di start, presadnice su bolji izbor. Razmak je veoma va\u017ean jer pregust sklop dovodi do slabijeg provjetravanja i vi\u0161e bolesti. Kod uzgoja uz oslonac svaka biljka mora imati dovoljno prostora da se razvija u visinu i \u0161irinu. Odmah nakon sadnje treba postaviti mre\u017eu, kanap ili kolac kako bi se biljka usmjeravala nagore. Kada krastavac raste uspravno, plodovi su \u010di\u0161\u0107i, zdraviji i lak\u0161e se beru, a sama biljka dobija vi\u0161e svjetlosti i vazduha<\/p>\n
Zalivanje je jedna od presudnih stvari ako \u017eelite da krastavci rastu kao ludi. Ova biljka tra\u017ei stalnu i ujedna\u010denu vlagu, ali ne podnosi da stoji u vodi. Najbolje je zalivati rano ujutro ili predve\u010de, direktno u zonu korijena, a ne preko listova. Ako se zemlja \u010desto isu\u0161uje pa onda naglo natapa, plodovi mogu postati gorki, deformisani ili usporiti rast. Zato je mal\u010d veoma koristan jer \u010duva vlagu, spre\u010dava rast korova i \u0161titi plodove i korijen. Sloj slame, suhe trave ili drugog organskog materijala oko biljke mo\u017ee znatno pobolj\u0161ati rod<\/p>\n
Za obilno ra\u0111anje krastavcima je potrebna redovna prihrana. U po\u010detku im je va\u017ean azot da razviju jaku lisnu masu, ali kada krenu cvjetovi i prvi plodovi, vi\u0161e im prijaju hraniva sa kalijumom i fosforom. Zato je dobro na svakih deset do \u010detrnaest dana dodavati blago te\u010dno organsko \u0111ubrivo, kompostni \u010daj ili prihranu namijenjenu plodovitom povr\u0107u. Ne treba pretjerivati sa jakim \u0111ubrivima jer tada biljka tjera puno li\u0161\u0107a, a daje manje plodova. Ako primijetite blijede listove, spor rast ili slabo cvjetanje, to je znak da biljci ne\u0161to nedostaje i da joj treba dodatna hrana<\/p>\n
Da bi biljka dugo i sna\u017eno ra\u0111ala, mora se redovno odr\u017eavati. Suhe i o\u0161te\u0107ene listove treba uklanjati kako bi se pobolj\u0161alo strujanje vazduha i smanjio rizik od pepelnice i trule\u017ei. Tako\u0111e je va\u017eno stalno pratiti pojavu lisnih va\u0161i, grinja i drugih \u0161teto\u010dina, jer se na krastavcu brzo \u0161ire. Dobra provjetrenost, zalivanje pri dnu biljke i uredan razmak mnogo poma\u017eu da ostane zdrava. Berba mora biti redovna jer \u0161to vi\u0161e zrelih plodova skidate, biljka vi\u0161e stvara nove. Ako ostavite da plodovi prerastu, biljka usporava i smanjuje cvjetanje<\/p>\n
Od po\u010detka do kraja najva\u017enije je da krastavcu pru\u017eite toplotu, sunce, vla\u017enu ali ne mokru zemlju, dobru prihranu i oslonac za rast. Kada se sve to spoji, i nekoliko biljaka mo\u017ee dati nevjerovatno mnogo plodova tokom cijele sezone. Najve\u0107a tajna bogatog roda nije u jednoj \u010darobnoj stvari nego u pravilnoj njezi bez preskakanja. Redovno zalivanje, prihrana, vezivanje i berba pretvaraju svaku zdravu biljku u pravu malu fabriku krastavaca. Uz malo truda i pa\u017enje, dobi\u0107ete \u010dvrste, ukusne i doma\u0107e plodove koji \u0107e pristizati iz dana u dan<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"