Novac je oduvijek bio predmet rasprava, \u017eelja i borbi. Ljudi ga sti\u010du, gube, ponovno tra\u017ee na\u010dine da ga pove\u0107aju, a rijetki znaju odr\u017eati ravnote\u017eu izme\u0111u materijalnog i duhovnog. U starim arapskim pri\u010dama \u010desto se spominju mudraci koji su znali tajnu prosperiteta.<\/p>\n
Njihovi savjeti nisu bili slo\u017eeni matemati\u010dki prora\u010duni niti ekonomske formule, ve\u0107 jednostavna \u017eivotna pravila koja, ako ih se dosljedno slijedi, osiguravaju da \u010dovjek nikada ne ostane bez novca.<\/p>\n
Jedan stari Arapin prenio je mladim trgovcima svojih \u0161est zlatnih pravila, a ona su i danas jednako vrijedna kao i prije stotinu godina. Evo tih mudrosti, obja\u0161njenih kroz prakti\u010dne savjete i primjere iz svakodnevnog \u017eivota.<\/p>\n
Prvo i najva\u017enije pravilo glasi: \u201cOd svake zara\u0111ene kovanice, jedna pripada tebi.\u201d Drugim rije\u010dima, koliko god mala bila tvoja pla\u0107a ili zarada, uvijek odvoji barem desetinu.<\/p>\n
Ovo je osnova \u0161tednje. Ljudi \u010desto \u017eive tako da potro\u0161e sve \u0161to zarade, a onda se \u010dude kako nemaju ni\u0161ta sa strane. Stari Arapin je govorio da onaj tko ne mo\u017ee u\u0161tedjeti od male zarade, ne\u0107e znati \u0161tedjeti ni kad zara\u0111uje deset puta vi\u0161e. Navika je va\u017enija od iznosa.<\/p>\n
Primjer: Ako netko zara\u0111uje 1000 eura, neka odmah odvoji 100 i stavi ih na stranu \u2013 bilo u \u0161tednju, investiciju ili jednostavnu sigurnosnu rezervu. Tako se gradi imetak i sigurnost.<\/p>\n
Drugo pravilo glasi: \u201cNe stavljaj svoj novac u ruke onoga \u010dije zanate ne poznaje\u0161.\u201d<\/p>\n
Ljudi \u010desto gube imetak jer slijepo vjeruju tu\u0111im obe\u0107anjima. Netko obe\u0107a brzu zaradu, drugi veli da je \u201csigurna investicija\u201d, a tre\u0107i da \u201cnema rizika\u201d. U stvarnosti, naj\u010de\u0161\u0107e stradaju oni koji ula\u017eu u ono \u0161to im je potpuno nepoznato.<\/p>\n
Stari Arapin je u\u010dio mlade trgovce da ula\u017eu samo u ono \u0161to razumiju i poznaju \u2013 polje kojim se bave, zanat koji znaju ili trgovinu koju poznaju iznutra.<\/p>\n
Primjer: Ako se bavite poljoprivredom, logi\u010dno je ulagati u zemlju ili stoku, a ne u komplicirane digitalne sheme koje nikada niste prou\u010dili. Ako radite u gra\u0111evini, mo\u017eda je pametnije investirati u alat i strojeve nego u dionice tvrtke o kojoj nemate nikakvih saznanja.<\/p>\n
Tre\u0107e pravilo upozorava: \u201cOnaj tko stalno posu\u0111uje, nikada ne\u0107e biti slobodan.\u201d<\/p>\n
Dug je okov. Stari Arapin je govorio da dug pretvara slobodnog \u010dovjeka u roba. Ako stalno \u017eivite na kredit, kupujete na rate i posu\u0111ujete kako biste zadovoljili \u017eelje, upadate u za\u010darani krug.<\/p>\n
Ono \u0161to trebamo razlikovati jest pametan i glup dug. Pametan dug mo\u017ee biti ulaganje u vlastiti dom ili posao koji donosi prihod. Glupi dug je posu\u0111ivanje za luksuzne stvari, skupe telefone, putovanja ili automobile koje zapravo ne mo\u017eemo priu\u0161titi.<\/p>\n
Prakti\u010dan savjet: Ako ve\u0107 morate posuditi, posudite samo onoliko koliko mo\u017eete vratiti bez da ugrozite osnovne \u017eivotne potrebe. I uvijek vra\u0107ajte dug na vrijeme \u2013 jer \u010dovjekovo ime vrijedi vi\u0161e od zlata.<\/p>\n