U no\u0107i sa subote na nedjelju 26. oktobra region \u0107e ponovno pre\u0107i na zimsko ra\u010dunanje vremena. Ta\u010dno u 3:00 sata ujutro kazaljke \u0107e se pomaknuti jedan sat unatrag, na 2:00, \u010dime \u0107emo dobiti dodatni sat sna i ozna\u010diti povratak na standardno vrijeme (CET).<\/p>\n
Ova promjena, koja tradicionalno donosi vi\u0161e svjetla u jutarnjim satima, a raniji mrak poslijepodne, ove \u0107e se godine dogoditi najranije u posljednjih jedanaest godina. Posljednji put kada smo sat pomicali na isti datum bila je 2014.<\/p>\n
Praksa pomicanja sata nije novijeg datuma i svoje korijene vu\u010de jo\u0161 iz Prvog svjetskog rata. Prve su je uvele Njema\u010dka i Austro-Ugarska, \u010diji je dio tada bila i Hrvatska, tijekom Prvog svjetskog rata s ciljem u\u0161tede energije. Nakon toga, praksa je vi\u0161e puta ukidana i ponovno uvo\u0111ena na podru\u010dju biv\u0161e Jugoslavije, da bi se kona\u010dno ustalila 1983. Uvo\u0111enjem jedinstvenih propisa na razini Europske unije 1996. godine, cijeli je proces standardiziran, pa tako sve \u010dlanice Unije, uklju\u010duju\u0107i i Hrvatsku, prelaze na ljetno vrijeme posljednje nedjelje u o\u017eujku, a vra\u0107aju se na zimsko posljednje nedjelje u listopadu. Primarna ideja bila je uskladiti promet, komunikacije i poslovanje unutar rastu\u0107eg jedinstvenog tr\u017ei\u0161ta.<\/p>\n
Unato\u010d dugoj tradiciji, nezadovoljstvo pomicanjem sata doseglo je vrhunac 2018., kada je Europska komisija provela javnu anketu u kojoj je sudjelovalo \u010dak 4,6 milijuna gra\u0111ana EU. Rezultati su bili jasni: \u010dak 84 % ispitanika izjasnilo se za ukidanje ove prakse. Europski parlament je 2019. godine izglasao ukidanje sezonskog pomicanja sata, s planom da se posljednja promjena dogodi 2021. godine. Me\u0111utim, tu je sve stalo. Dr\u017eave \u010dlanice nisu se mogle usuglasiti oko klju\u010dnog pitanja: ho\u0107e li trajno zadr\u017eati ljetno ili zimsko vrijeme. Dok su neke zemlje poput Francuske i Poljske bile sklonije trajnom ljetnom vremenu, druge, kao \u0161to su Finska i Nizozemska, preferirale su zimsko. Hrvatska je na\u010delno zagovarala prelazak na ljetno ra\u010dunanje vremena.<\/p>\n
Dok Europska unija oklijeva, mnoge dr\u017eave diljem svijeta odavno su odustale od ove prakse. Rusija se 2014. godine trajno prebacila na zimsko vrijeme, dok je Turska dvije godine kasnije odlu\u010dila ostati na trajnom ljetnom vremenu. Izvan Europe, divovi poput Kine, Indije i Japana odavno su ukinuli pomicanje sata. Sli\u010dne odluke donijeli su i Brazil, Meksiko (uz iznimku pograni\u010dnih podru\u010dja sa SAD-om), Argentina, Urugvaj te niz drugih zemalja poput Irana, Jordana, Sirije i Azerbajd\u017eana. \u010cak i unutar Europe postoje iznimke; Island i Bjelorusija ne pomi\u010du kazaljke, dok u Australiji neke savezne dr\u017eave primjenjuju ljetno vrijeme, a druge ne.<\/p>\n
Ovaj globalni trend napu\u0161tanja sezonskih promjena vremena stavlja dodatan pritisak na EU da kona\u010dno donese odluku i prekine praksu koju mnogi stru\u010dnjaci i gra\u0111ani smatraju zastarjelom.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"