Odnos majke i k\u0107eri jedan je od najva\u017enijih odnosa u \u017eivotu, jer upravo kroz njega dijete stje\u010de prve spoznaje o ljubavi, povjerenju i \u017eivotnim vrijednostima. Me\u0111utim, rije\u010di koje majka upu\u0107uje svojoj k\u0107eri mogu imati dugoro\u010dne posljedice na njezin razvoj i percepciju svijeta.<\/p>\n
Ruski psiholog Mihail Labkovski upozorava na opasnost nekih uobi\u010dajenih fraza koje majke izgovaraju, \u010desto ne razmi\u0161ljaju\u0107i o njihovom utjecaju.<\/p>\n
Rije\u010di koje odra\u017eavaju nesklad<\/strong><\/p>\n Labkovski nagla\u0161ava kako fraze poput \u201eBudi jaka\u201c, \u201eMora\u0161 se zauzeti za sebe\u201c ili \u201eNi\u0161ta te ne ograni\u010dava\u201c mogu zvu\u010dati pozitivno, ali postaju \u0161tetne ako dolaze od majke koja sama ne \u017eivi u skladu s tim vrijednostima.<\/p>\n Ako majka demonstrira pona\u0161anje \u017ertve, \u0161alje dvostruku poruku \u2013 rije\u010dima poti\u010de snagu i samopouzdanje, dok njezini postupci odaju suprotnu sliku.<\/p>\n Djeca, a posebno k\u0107eri, usvajaju obrasce pona\u0161anja gledaju\u0107i roditelje. Ako vide majku koja trpi ili se povla\u010di u konfliktima, velika je vjerojatnost da \u0107e i same usvojiti taj obrazac, unato\u010d rije\u010dima koje govore druga\u010dije.<\/p>\n Opasnost prebacivanja krivnje<\/strong><\/p>\n Jo\u0161 jedna uobi\u010dajena gre\u0161ka, prema Labkovskom, jest prebacivanje roditeljskih problema na dijete. Izjave poput \u201eVidi \u0161to mi je tvoj otac u\u010dinio!\u201c nakon sukoba izme\u0111u roditelja, stavljaju dijete u poziciju terapeuta ili posrednika.<\/p>\n Takve situacije djecu emocionalno optere\u0107uju i dovode ih u situaciju da biraju strane, \u0161to mo\u017ee ozbiljno naru\u0161iti njihov osje\u0107aj sigurnosti i povjerenja u oba roditelja. Dijete nikada ne bi smjelo biti odgovorno za rje\u0161avanje problema odraslih.<\/p>\n \u201eTrpim ga zbog djece\u201c<\/strong><\/p>\n Jedna od naj\u0161tetnijih fraza koju majka mo\u017ee izre\u0107i jest: \u201eTrpim ga samo zbog djece.\u201c Iako se mo\u017ee \u010diniti da je ovo na\u010din izra\u017eavanja \u017ertvovanja za dobrobit djece, zapravo \u0161alje pogre\u0161nu poruku.<\/p>\n Dijete u\u010di da su nesretni odnosi norma i da je trpljenje neizbje\u017ean dio \u017eivota. Time se stvara mentalitet \u017ertve koji dijete mo\u017ee prenijeti u svoje budu\u0107e veze.<\/p>\n \u0160to je ispravno \u010diniti?<\/strong><\/p>\n Labkovski savjetuje da je bolje napustiti toksi\u010dnu vezu nego ostati u njoj zbog djece. Djeca svakodnevno svjedo\u010de pona\u0161anjima svojih roditelja i iz njih crpe modele za vlastite odnose. Ako odrastaju u okru\u017eenju ispunjenom sva\u0111ama, zlostavljanjem ili emocionalnom hladno\u0107om, velika je vjerojatnost da \u0107e takvo pona\u0161anje smatrati normalnim.<\/p>\n Umjesto toga, roditelji bi trebali raditi na vlastitoj emocionalnoj stabilnosti i pru\u017eati pozitivan primjer djeci. K\u0107i koja vidi majku kako se zauzima za sebe, postavlja granice i tra\u017ei sre\u0107u, vjerojatnije \u0107e izgraditi zdravo samopouzdanje i razviti zdrave odnose.<\/p>\n Maj\u010dina uloga nije samo pru\u017eiti podr\u0161ku i ljubav, ve\u0107 i biti uzor. Rije\u010di imaju sna\u017ean utjecaj, ali djela su jo\u0161 mo\u0107nija. Umjesto da se koriste fraze koje poti\u010du snagu i otpornost, a dolaze iz konteksta nesklada, majke bi trebale raditi na vlastitom emocionalnom zdravlju i postavljanju pozitivnih primjera.<\/p>\n Na taj na\u010din osiguravaju da njihova k\u0107i raste u okru\u017eenju koje poti\u010de samopouzdanje, ljubav i po\u0161tovanje prema sebi i drugima.<\/p>\n odmorimozak.com<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"