Kad pomislimo na zdravlje mozga, ve\u0107ina nas pomisli na kri\u017ealjke, zagonetke, zdravu prehranu ili mo\u017eda na redovitu \u0161etnju. Me\u0111utim, najnovija znanstvena studija bacila je potpuno novo svjetlo na jednu jednostavnu, a \u010desto zanemarenu tjelesnu aktivnost \u2013 vo\u017enju bicikla.<\/p>\n
Prema istra\u017eivanju objavljenom u okviru britanske Biobanke, vo\u017enja bicikla ne samo da pozitivno utje\u010de na zdravlje srca i zglobova, ve\u0107 ima sna\u017ean i konkretan u\u010dinak na za\u0161titu mozga \u2013 bolji \u010dak i od hodanja.<\/p>\n
Rezultati koji mijenjaju pravila igre<\/strong><\/p>\n Znanstvenici su analizirali podatke vi\u0161e od 480.000 sudionika tijekom razdoblja od 13 godina, prate\u0107i njihove \u017eivotne navike, genetske predispozicije i zdravstvene ishode. Fokus istra\u017eivanja bio je na povezanosti izme\u0111u prijevoznih navika i rizika od razvoja demencije i Alzheimerove bolesti.<\/p>\n I dok su mnogi o\u010dekivali da \u0107e hodanje, kao najpristupa\u010dniji oblik kretanja, pokazati zna\u010dajne koristi, rezultati su iznenadili: vo\u017enja bicikla je daleko nadma\u0161ila hodanje. Kod onih koji su redovito vozili bicikl, rizik od razvoja bilo kakve demencije bio je 19% manji, a rizik od specifi\u010dne Alzheimerove bolesti \u010dak 22% manji. Jo\u0161 upe\u010datljivije, kod ranih oblika demencije (prije 65. godine), za\u0161titni u\u010dinak biciklizma iznosio je \u010dak 40%.<\/p>\n Hodanje \u2013 popularno, ali nedovoljno<\/strong><\/p>\n Zanimljivo je da hodanje, iako \u010desto promovirano kao \u201enajzdravija\u201c svakodnevna aktivnost, u ovom istra\u017eivanju nije imalo o\u010dekivane koristi. Naprotiv, kod nekih sudionika koji su se oslanjali isklju\u010divo na hodanje kao oblik aktivnosti, zabilje\u017een je pove\u0107an rizik od Alzheimerove bolesti \u2013 i to za \u010dak 14%.<\/p>\n Znanstvenici vjeruju da razlika le\u017ei u razini aerobne aktivnosti i anga\u017emanu mozga koji vo\u017enja bicikla zahtijeva u usporedbi s automatskim hodanjem.<\/p>\n MRI otkriva: mozak biciklista je zdraviji<\/strong><\/p>\n Istra\u017eivanje je oti\u0161lo i korak dalje. Koriste\u0107i magnetsku rezonancu (MRI), istra\u017eiva\u010di su analizirali stvarne promjene u mozgu ispitanika. Pokazalo se da su osobe koje su redovito vozile bicikl imale ve\u0107i volumen sive tvari u dijelovima mozga zadu\u017eenima za pam\u0107enje, emocije i prostornu orijentaciju \u2013 posebno u hipokampusu, koji je jedan od prvih dijelova mozga pogo\u0111enih Alzheimerovom bole\u0161\u0107u.<\/p>\n S druge strane, kod osoba koje su samo hodale, takva pozitivna povezanost nije uo\u010dena, a u nekim slu\u010dajevima je bila \u010dak i negativna. Ovi podaci sna\u017eno sugeriraju da nije svaka fizi\u010dka aktivnost jednako korisna za mozak \u2013 intenzitet i kompleksnost pokreta igraju klju\u010dnu ulogu.<\/p>\n Genetika nije presuda<\/strong><\/p>\n Jedan od zna\u010dajnih faktora koji odre\u0111uje rizik od Alzheimerove bolesti je gen APOE \u03b54, kojeg nose milijuni ljudi diljem svijeta. Iako su ispitanici s ovim genetskim markerom imali ne\u0161to slabiji odgovor na za\u0161titne efekte bicikliranja, ipak su zabilje\u017eeni pozitivni u\u010dinci bez obzira na nasljedne predispozicije. Drugim rije\u010dima, genetika vas ne odre\u0111uje potpuno \u2013 na\u010din \u017eivota i dalje ima veliku ulogu.<\/p>\n