U dana\u0161nje vrijeme, kada se sve vi\u0161e ljudi poku\u0161ava pokrenuti i uklju\u010diti u neki oblik tjelesne aktivnosti, \u010desto se postavlja pitanje: \u0161to je zapravo najbolje za zdravlje? Hodanje i tr\u010danje svakako spadaju me\u0111u naj\u010de\u0161\u0107e preporu\u010dene aktivnosti, osobito za one koji tek zapo\u010dinju s aktivnijim na\u010dinom \u017eivota.<\/p>\n
No, prema stru\u010dnjaku za zdravlje i fitness Marcosu V\u00e1zquezu, iako su te aktivnosti korisne, one nisu nu\u017eno dovoljne za postizanje optimalnog zdravlja. Postoji aktivnost koja donosi jo\u0161 ve\u0107e koristi \u2013 a to je trening snage.<\/p>\n
Hodanje \u2013 dobar po\u010detak, ali ne i vrhunac<\/strong><\/p>\n Hodanje ima brojne prednosti. Poma\u017ee u pobolj\u0161anju cirkulacije, sni\u017eava razinu stresa, poma\u017ee kod probave i doprinosi svakodnevnom sagorijevanju kalorija. Preporu\u010duje se kao blagi oblik aktivnosti koji je pogodan za sve uzraste, posebno za starije osobe ili one koje se oporavljaju od ozljeda. Me\u0111utim, V\u00e1zquez nagla\u0161ava da samo hodanje, iako korisno, mo\u017eda ne\u0107e biti dovoljno za zna\u010dajnije promjene u tjelesnoj spremnosti ili zdravlju.<\/p>\n U prosjeku, jednosatna \u0161etnja od otprilike 6000 koraka sagorijeva oko 300 kalorija. Iako je to svakako bolje nego sjedila\u010dki na\u010din \u017eivota, napredak u kondiciji i zdravlju mo\u017ee biti znatno ve\u0107i ako se u rutinu uklju\u010de intenzivnije aktivnosti.<\/p>\n Tr\u010danje \u2013 napredniji oblik kardio vje\u017ebe<\/strong><\/p>\n Tr\u010danje je \u010desto sljede\u0107i korak za one koji \u017eele vi\u0161e od \u0161etnje. Podi\u017ee broj otkucaja srca, sagorijeva vi\u0161e kalorija i pobolj\u0161ava kardiovaskularno zdravlje. Ipak, i tr\u010danje ima svoja ograni\u010denja.<\/p>\n Dugotrajno tr\u010danje mo\u017ee biti optere\u0107enje za zglobove, posebno ako se provodi na tvrdoj podlozi ili bez odgovaraju\u0107e tehnike. Osim toga, mnogi ljudi jednostavno ne u\u017eivaju u tr\u010danju ili im ono nije prakti\u010dno zbog \u017eivotnog stila, rasporeda ili zdravstvenih ograni\u010denja.<\/p>\n Trening snage \u2013 zlatni standard za zdravlje<\/strong><\/p>\n Upravo tu na scenu stupa trening snage kao iznimno u\u010dinkovit oblik tjelesne aktivnosti. Istra\u017eivanja pokazuju da vje\u017ebe otpora (s vlastitom te\u017einom tijela, gumama ili utezima) ne samo da pobolj\u0161avaju mi\u0161i\u0107nu masu i snagu, ve\u0107 zna\u010dajno doprinose zdravlju kostiju, ubrzavaju metabolizam i pobolj\u0161avaju kontrolu \u0161e\u0107era u krvi.<\/p>\n Osim toga, trening snage ima tzv. \u201eafterburn\u201c efekt, odnosno tijelo nastavlja tro\u0161iti kalorije i nakon \u0161to je vje\u017ebanje zavr\u0161ilo \u2013 za razliku od hodanja ili laganog tr\u010danja, gdje se kalorije sagorijevaju gotovo isklju\u010divo tijekom aktivnosti.<\/p>\n Za usporedbu, 45 minuta treninga snage ili intervalnog vje\u017ebanja mo\u017ee donijeti jednake, ako ne i ve\u0107e koristi od sat vremena hodanja, a ukupni utjecaj na tijelo mo\u017ee biti dugoro\u010dniji i sna\u017eniji.<\/p>\n Kombinacija je klju\u010d<\/strong><\/p>\n V\u00e1zquez nagla\u0161ava da idealan pristup uklju\u010duje ravnote\u017eu: svakodnevno hodanje ili druge oblike laganog kretanja treba nadopuniti s nekoliko tjednih sesija treninga snage ili visoko intenzivnog intervalnog treninga (HIIT). Takav pristup pru\u017ea \u0161irok raspon koristi \u2013 od o\u010duvanja mobilnosti i smanjenja stresa do ja\u010danja mi\u0161i\u0107a i kardiovaskularnog sustava.<\/p>\n U stvarnom \u017eivotu, ovo ne mora zna\u010diti sate provedene u teretani. Dovoljno je u tjedni raspored ubaciti 2 do 3 treninga od 20 do 30 minuta, koji uklju\u010duju vje\u017ebe poput \u010du\u010dnjeva, sklekova, iskoraka, plankova i vje\u017ebi s elasti\u010dnim trakama. Te se vje\u017ebe mogu izvoditi kod ku\u0107e, bez dodatne opreme.<\/p>\n