Naizgled bezazlena situacija \u2013 gost u restoranu koji spontano pru\u017ei ruku i pomogne konobaru da pokupi tanjire \u2013 zapravo otkriva mnogo vi\u0161e nego \u0161to se \u010dini na prvi pogled.<\/p>\n
Psihologija pona\u0161anja u svakodnevnim situacijama poput ove mo\u017ee nam otkriti karakterne osobine osobe, njezin pogled na dru\u0161tvene odnose, pa \u010dak i na\u010din na koji promatra hijerarhiju i me\u0111uljudsku ravnote\u017eu.<\/p>\n
1. Visoka emocionalna inteligencija i empatija<\/strong> Empati\u010dni ljudi \u010desto djeluju vo\u0111eni osje\u0107ajem za druge, ne \u010dekaju\u0107i da ih se zamoli. To su osobe koje su sposobne zamisliti sebe na mjestu druge osobe i spontano nude pomo\u0107 jer razumiju kako bi se one same osje\u0107ale u sli\u010dnoj situaciji.<\/p>\n 2. Odsustvo kompleksa vi\u0161e vrijednosti<\/strong> Prema psiholo\u0161kim istra\u017eivanjima, ovakvo pona\u0161anje ukazuje na odsustvo ega i kompleksa vi\u0161e vrijednosti. To su osobe koje ne do\u017eivljavaju druge kroz prizmu statusa, ve\u0107 kao ljudska bi\u0107a s jednakim pravom na po\u0161tovanje i dostojanstvo.<\/p>\n 3. Navika iz obiteljskog ili skromnog okru\u017eenja<\/strong> Psiholozi to povezuju s tzv. internaliziranim vrijednostima \u2013 kada osoba ne treba poticaj izvana da bi u\u010dinila dobro djelo jer to dolazi \u201eiznutra\u201c. Ovo pona\u0161anje \u010desto je karakteristi\u010dno za ljude iz radni\u010dkih ili tradicionalnih sredina gdje se cijeni trud i me\u0111usobna pomo\u0107.<\/p>\n 4. Potreba za povezivanjem i stvaranjem pozitivnog dojma<\/strong> U psiholo\u0161koj teoriji pona\u0161anja to je poznato kao prosocijalno pona\u0161anje potaknuto \u017eeljom za dru\u0161tvenim odobravanjem. Takve osobe \u010desto imaju visoku razinu socijalne svijesti i \u017eele ostaviti trag dobrote u svojim interakcijama.<\/p>\n 5. Spontanost i neformalnost u opho\u0111enju s drugima<\/strong> U psiholo\u0161kom smislu, to mo\u017ee ukazivati na nisku razinu socijalne anksioznosti i visoku otvorenost prema novim iskustvima. Ne boje se \u201epogrije\u0161iti\u201c ili \u201eispasti \u010dudni\u201c \u2013 vode se osje\u0107ajem za trenutak, a ne pravilima.<\/p>\n
\nKada gost ustane i pomogne konobaru, to nije samo \u010din fizi\u010dke pomo\u0107i, nego i emocionalne povezanosti. Psiholozi smatraju da ovakvo pona\u0161anje ukazuje na visok stupanj empatije. Osoba prepoznaje da je konobaru te\u0161ko nositi vi\u0161e tanjura, mo\u017eda vidi da je gu\u017eva u restoranu, i \u017eeli olak\u0161ati situaciju.<\/p>\n
\nU mnogim kulturama, postoji nevidljiva, ali sna\u017ena granica izme\u0111u \u201egosta\u201c i \u201eosoblja\u201c. Neki ljudi smatraju da pomo\u0107 konobaru \u201enije njihov posao\u201c, jer su platili uslugu. Me\u0111utim, gost koji samoinicijativno poma\u017ee bri\u0161e tu granicu i pona\u0161a se kao ravnopravan sudionik, a ne netko \u201eiznad\u201c drugoga.<\/p>\n
\nNerijetko osobe koje su odrasle u ku\u0107anstvima gdje se zajedni\u010dki dijelilo ku\u0107anske poslove ili gdje su nau\u010deni pomagati drugima, prirodno prenose te navike i u javne situacije. Pomaganje konobaru nije nu\u017eno rezultat svjesne odluke, ve\u0107 navike oblikovane tijekom \u017eivota.<\/p>\n
\nPostoji i mogu\u0107nost da osoba koja poma\u017ee konobaru to \u010dini iz \u017eelje da ostavi dobar dojam \u2013 bilo na konobara, druge goste, ili osobu s kojom je na ve\u010deri. Neki ljudi osje\u0107aju potrebu da ih drugi percipiraju kao ljubazne, pa\u017eljive i kulturne. I dok motiv mo\u017ee biti donekle usmjeren prema sebi (tzv. impression management), to ne umanjuje pozitivan u\u010dinak djela.<\/p>\n
\nGost koji poma\u017ee konobaru \u010desto je osoba opu\u0161tene prirode, bez strogo definiranih okvira pona\u0161anja. Za njih nema \u201cneprikladnog\u201d pona\u0161anja ako ono proizlazi iz dobrih namjera. Takvi ljudi \u010desto ru\u0161e formalne barijere i te\u017ee toplijem, iskrenijem kontaktu s drugima \u2013 neovisno o ulozi ili statusu.<\/p>\n