U staroj japanskoj kulturi, \u017eene su imale izuzetno va\u017enu, ali suptilnu ulogu u dru\u0161tvu. Njihova mo\u0107 nije le\u017eala u otvorenom nadmetanju ili dominaciji, ve\u0107 u vje\u0161tini vo\u0111enja, utjecaja i \u010duvanja sklada u obitelji i zajednici.<\/p>\n
Iako se vremena mijenjaju, mnoge drevne japanske mudrosti i danas zra\u010de istinom, posebice kada se govori o karakteru \u017eene. Jedna od tih mudrosti ka\u017ee: \u201eLo\u0161a \u017eena se poznaje po jeziku \u2013 jer rije\u010dima najbr\u017ee truje dom i du\u0161u.\u201c<\/strong><\/p>\n 1. Rije\u010di otkrivaju duh<\/strong> Lo\u0161a \u017eena nije nu\u017eno ona koja pogrije\u0161i, koja se ljuti ili koja tra\u017ei svoje mjesto \u2013 ve\u0107 ona koja jezik koristi kao oru\u017eje, stalno kritizira, vrije\u0111a, stvara razdor i nesklad. U tom kontekstu, jezik postaje ogledalo unutarnjeg svijeta.<\/p>\n 2. Ti\u0161ina kao snaga, a ne slabost<\/strong> Tiha snaga \u017eene ne le\u017ei u pasivnosti, ve\u0107 u sposobnosti da bira borbe, da zna kad treba re\u0107i, a kad \u0161utjeti \u2013 i upravo je ta sposobnost ono \u0161to razlikuje \u017eenu mudru od one koja nosi kaos.<\/p>\n 3. Znak nezadovoljne i nesretne \u017eene<\/strong> Japanci vjeruju da \u017eena koja ne zna vladati svojim jezikom ne mo\u017ee vladati ni svojim domom. To nije seksisti\u010dki stav, ve\u0107 duboka spoznaja da je harmonija u domu \u010desto refleksija unutarnje harmonije \u017eene. Ona koja \u0161iri mir, ima mir. Ona koja \u0161iri nemir, u nemiru \u017eivi.<\/p>\n 4. Majka koja odgaja rije\u010dima<\/strong> Lo\u0161a \u017eena \u010desto ne vidi vlastitu ulogu u tu\u0111im reakcijama. Ne prepoznaje kako svojim rije\u010dima oblikuje atmosferu, oblikuje tu\u0111e samopouzdanje i emocionalnu sigurnost. Japanska mudrost poziva na budnost jezika \u2013 jer u svakoj rije\u010di le\u017ei potencijal za gradnju ili razaranje.<\/p>\n 5. Jezik kao oru\u017eje u odnosima<\/strong> Lo\u0161a \u017eena ne zna kako voljeti rije\u010dima \u2013 jer nije nau\u010dila kako ih koristiti s po\u0161tovanjem. Umjesto nje\u017enosti, koristi ucjene. Umjesto podr\u0161ke, nudi prijetnje. Umjesto dijaloga, vodi monologe.<\/p>\n
\nJapanska filozofija duboko po\u0161tuje mo\u0107 rije\u010di. Vjeruje se da rije\u010di nose duhovnu energiju \u2013 kotodama \u2013 i da svaka izgovorena re\u010denica ostavlja trag u prostoru, ljudima i odnosima. \u017dena koja koristi rije\u010di za kritiku, ogovaranje, poni\u017eavanje ili manipulaciju, prema japanskoj mudrosti, nije samo neodgojena, ve\u0107 i opasna za duhovno zdravlje obitelji.<\/p>\n
\nU japanskoj kulturi ti\u0161ina nije znak slabosti, ve\u0107 duboke mudrosti. Dobra \u017eena zna kada \u0161utjeti kako bi sa\u010duvala mir, dok lo\u0161a \u017eena osje\u0107a potrebu da sve komentira, nadglasava i dokazuje. Ona mora imati posljednju rije\u010d, \u010dak i kada to zna\u010di naru\u0161avanje sklada. Prekomjerna upotreba rije\u010di, bez promi\u0161ljanja, pokazuje emocionalnu nezrelost i unutarnji nemir.<\/p>\n
\nLo\u0161a \u017eena \u010desto koristi rije\u010di kako bi prikrila vlastito nezadovoljstvo. Umjesto da se suo\u010di sa sobom, svojim slabostima ili izazovima, ona projicira svoju gor\u010dinu na druge \u2013 mu\u017ea, djecu, prijateljice, susjede. Umjesto da gradi, ona ru\u0161i rije\u010dima. Umjesto da tje\u0161i, ona kritizira. Nije problem u njenoj situaciji, ve\u0107 u njenom stavu.<\/p>\n
\nJapanska poslovica ka\u017ee: \u201eMajka je prva u\u010diteljica, a njene rije\u010di su prve lekcije.\u201c Dijete koje raste uz \u017eenu koja vrije\u0111a, vi\u010de, psuje ili omalova\u017eava \u2013 bilo koga \u2013 u\u010di da je to normalan oblik komunikacije. Takva \u017eena ne samo da uni\u0161tava vlastiti mir, ve\u0107 prenosi emocionalni otrov i na naredne generacije.<\/p>\n
\nU partnerskim odnosima, \u017eena koja se slu\u017ei ironijom, sarkazmom, omalova\u017eavanjem i predbacivanjem pokazuje manjak po\u0161tovanja \u2013 prema partneru, ali i prema sebi. Japanska kultura ne odobrava otvorene sukobe, ve\u0107 zagovara suptilnu ravnote\u017eu izme\u0111u izra\u017eavanja i uzdr\u017eanosti.<\/p>\n