Prema porodi\u010dnom obrazovanju, neke genetske karakteristike djece uglavnom su vezane za mu\u0161ke gene i u potpunosti su naslije\u0111ene od oca, a ne od majke.<\/p>\n
Mnoge osobine se prenose sa roditelja na decu pri ro\u0111enju, i \u010desto ne postoji na\u010din da se izbegne ovo genetsko nasle\u0111e.<\/p>\n
Djeca obi\u010dno naslje\u0111uju dva klju\u010dna elementa od oca:<\/p>\n
Geneti\u010darka Dana Bresset napominje da djeca ro\u0111ena od o\u010deva starijih od 45 godina imaju ve\u0107u vjerovatno\u0107u da \u0107e se akademski razvijati i da \u0107e biti depresivna ili anksiozna.<\/p>\n
\u0160to se ti\u010de odre\u0111ivanja pola djeteta, to je u potpunosti u rukama oca.
\nBriset je verovao da su mu\u0161karci isklju\u010divo odgovorni za biolo\u0161ki pol svoje dece.<\/p>\n
Izgled djeteta je \u010desto vi\u0161e povezan s o\u010devim genima nego s genima majke. S
\nStru\u010dnjaci tvrde da postoji najmanje 700 genetskih varijanti koje uti\u010du na visinu djeteta.<\/p>\n
Iako je visina rezultat gena naslije\u0111enih od oba roditelja, postoje dokazi da o\u010devi geni igraju va\u017eniju ulogu u odre\u0111ivanju visine.
\nNa primjer, ako je otac visok, vjerovatnije je da \u0107e i dijete odrasti i biti visoko, prema Brisettu.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"