Dr Ranko Rajovi\u0107 je jedan od najve\u0107ih stru\u010dnjaka u na\u0161em regionu kada je u pitanju rani razvoj dje\u010dije inteligencije<\/p>\n
Koje gre\u0161ke naj\u010de\u0161\u0107e prave roditelji kada je u pitanju odgajanje djece?<\/p>\n
Poslije vi\u0161e od 20 godina rada u ovoj oblasti, mogu da grupi\u0161em gre\u0161ke u nekoliko kategorija. To je kada roditelji sebi olak\u0161avaju i smanjuju obaveze oko djeteta i rje\u0161avaju problem dosade svom djetetu, a da ne znaju da je dosada va\u017ean faktor razvoja. Posebna grupa gre\u0161aka je preza\u0161ti\u0107ivanje, prenosi B92.<\/p>\n
Razumijem roditelje koji imaju puno obaveza i onda gledaju da sebi malo olak\u0161aju neke stvari, ali moraju da znaju da to mo\u017ee da o\u0161teti razvoj djeteta.<\/p>\n
De\u0161ava se da roditelji guraju dijete u kolicima do druge, tre\u0107e ili \u010dak \u010detvrte godine \u017eivota. Kada ih pitam za\u0161to to rade, obi\u010dno dobijam odgovor \u201clak\u0161e nam je\u201d, prenosi Zelena u\u010dionoca.<\/p>\n
Drugo, daju mekanu, pasiranu hranu do druge ili tre\u0107e godine i odgovor je isti \u2013 \u201clak\u0161e nam je\u201d.<\/p>\n
Tako\u0111e, recimo, roditelji popodne \u017eele malo da se odmore. Do\u0161li su kona\u010dno ku\u0107i posle osmo\u010dasovnog radnog vremena, doveli dijete iz vrti\u0107a, a dijete im ska\u010de po glavi, po stolovima, stolicama. Ho\u0107e da ide u park ili na igrali\u0161te. Onda, nekako najlak\u0161e rje\u0161enje jeste uklju\u010diti TV, gdje dijete pronalazi ne\u0161to interesantno i \u0161to mu okupira pa\u017enju.<\/p>\n
Me\u0111utim, va\u017eno je da roditelji razumeju \u0161ta se djetetu de\u0161ava u glavi kada ima problem dosade.<\/p>\n
Dosada je neprijatno stanje i dijete tra\u017ei da mu roditelji pomognu. Prije 20 i vi\u0161e godina dijete je samo rje\u0161avalo problem dosade tako \u0161to ide na igrali\u0161te ili u park, pronalazi vr\u0161njake i igra se. Danas su tu roditelji koji poma\u017eu djetetu da savlada problem dosade tako \u0161to ih animiraju, kupuju video igrice ili igra\u010dke koje dijete po\u017eeli, ili mu organizuju pet razli\u010ditih aktivnosti. Tako dijete nema vremena da zaviri u svoj svet, da istra\u017euje, da rje\u0161ava problem dosade, a ono \u010dak i ne zna \u0161ta zna\u010di rije\u010d \u201cdosada\u201d.<\/p>\n
\u010cesto isti\u010dete da je preza\u0161ti\u0107ivanje velika prepreka za razvoj deteta. Za\u0161to je va\u017eno da se roditelji ne pona\u0161aju tako?<\/p>\n
Mi smo biolo\u0161ka bi\u0107a i razvijamo se u interakciji sa prirodom i moramo da budemo izlo\u017eeni okru\u017eenju. Dijete mora da tr\u010di, da preska\u010de, mo\u017eda i da padne i izguli koljena i laktove. To je zato \u0161to se dete u tom procesu razvija i povezuje motori\u010dke i misaone procese.<\/p>\n
Imam primer kada su u jednoj \u0161koli u Somboru roditelji peticijom tra\u017eili da se ukine kros, jer dijete kada tr\u010di kroz \u0161umu mo\u017ee da zapne za korijen drveta, da padne ili da stane na neku neravninu i da ugane nogu, da do\u017eivi neku te\u017eu povredu, pa da \u0107e roditelji da tu\u017ee \u0161kolu ukoliko do\u0111e do povrije\u0111ivanja.<\/p>\n
Pozvali su me iz \u0161kole, odr\u017eao sam predavanje roditeljima, tako da su ve\u0107 sutra povukli peticiju.<\/p>\n
Generacije dvadesetog vijeka odrasle su uz, uglavnom, stro\u017ee re\u017eime vaspitanja, dok se dana\u0161nji roditelji kritikuju da su previ\u0161e blagi. \u0160ta je zlatna sredina?<\/p>\n
Tra\u017eenje granice preza\u0161ti\u0107ivanja i strogog vaspitanja je zapravo mudrost roditeljstva. Dete mora da ima jasne granice koje postavljaju roditelji. Prirodno je da dijete poku\u0161ava da pre\u0111e preko te granice, ali granica je tu, pa \u0107emo lako vratiti dijete. Ukoliko roditelji ne postave granicu i dozvole djetetu da radi \u0161ta ho\u0107e, onda ulazimo u problem, jer dijete sebi ne mo\u017ee da odredi granicu. Ako ovo znamo, onda uz puno ljubavi i strpljenja ne\u0107emo da pogrije\u0161imo.<\/p>\n
Op\u0161ta navika roditelja, \u010dija deca odrastaju uz pametne tehnologije, jeste da im daju telefon ili tablet u ruke kada nemaju vremena ili na\u010dina da ih animiraju. Kako savremena tehnologija uti\u010de na razvoj djece?<\/p>\n
Nove tehnologije su korisne, ali roditelji moraju da znaju da mogu biti \u0161tetne ako ih dijete puno koristi.<\/p>\n
\u0160tetnost je u tome \u0161to dijete gubi osje\u0107aj vremena, pa mo\u017ee da igra i po 20 \u2013 30 minuta, ima slu\u010dajeva da dijete igra igrice i po dva ili tri sata. Uz gubitak osje\u0107aja za vrijeme i nedostatka dosade, dijete prima preko video igrica stotine impulsa i svaki uspe\u0161no ura\u0111en zadatak u video igrici ispunjava ga sre\u0107om. Onda nastavlja dalje sa igrom puno uzbu\u0111enja i i\u0161\u010dekivanja, pa opet pre\u0111e novi nivo i opet je sre\u0107no. To prelazi u naviku i niko vi\u0161e ne mo\u017ee da zamijeni video igricu.<\/p>\n
Tada roditelji poku\u0161avaju da izvuku dijete iz tog za\u010daranog kruga. Zato je va\u017eno da se u startu defini\u0161u granice i da se dr\u017ei se tog dogovora.<\/p>\n
Nasuprot ranijim istra\u017eivanjima, pojavila su se nova koja tvrde da za razvoj inteligencije nije va\u017ena samo genetika, ve\u0107 i okru\u017eenje djeteta. Vi ka\u017eete da je genetika va\u017ena 100 posto, a okru\u017eenje skoro 100 posto. \u0160ta je jo\u0161 zna\u010dajno za razvoj inteligencije i da li propu\u0161teno mo\u017ee da se nadoknadi?<\/p>\n
Uz genetiku i okru\u017eenje va\u017ena je ishrana trudne \u017eene, kao i majke koja doji bebu.<\/p>\n
Isto tako zna\u010dajna je i hrana koju dajemo djetetu. Genetiku ne mo\u017eemo da menjamo, ali zato okru\u017eenje i ishranu moramo da uva\u017eavamo.<\/p>\n
Poznato je da je formiranje mozga najintenzivnije tokom trudno\u0107e i u prvim godinama \u017eivota deteta. Profesor Lajtman sa Harvarda \u010dak i tvrdi da su ljudi fetusi do tre\u0107e godine, jer mozak jo\u0161 nije zavr\u0161io razvoj.<\/p>\n
Zato je najva\u017eniji period za razvoj mozga upravo taj \u2013 trudno\u0107a i prvih nekoliko godina \u017eivota. Va\u017eno je da ishrana bude mje\u0161ovita, sa \u0161to manje industrijski prera\u0111ene hrane. O tome se puno toga zna i pi\u0161e, ali jedan oligoelement je izuzetno va\u017ean za povezivanje neurona, a njega nema dovoljno u ishrani. To je jod. Upravo zbog manjka joda u ishrani, uvedena je jodizacija soli, ali poznato je da trudnice, kao i mala djeca ne mogu da unose puno soli.<\/p>\n
Zato je va\u017eno da se izvor joda pronalazi u namirnicama (morski proizvodi, jaja, mlije\u010dni proizvodi\u2026), a ne u soli.<\/p>\n
Pojedine namirnice mogu da blokiraju unos joda u organizam (kelj, karfiol, kikiriki i pojedini lijekovi), pa je najbolje da se jod unosi kroz mineralne vode koje sadr\u017ee prirodno rastvoreni jod.<\/p>\n
Bolje je da o tome roditelji vode ra\u010duna dok je dijete malo jer se kasnije neke stvari ne mogu popraviti.<\/p>\n
Upravo za roditelje sam napisao knjigu \u201cIQ djeteta \u2013 briga roditelja\u201d, da nau\u010de \u0161ta je korisno, a \u0161ta \u0161tetno za razvoj djeteta u prvim godinama \u017eivota.<\/p>\n
Kritikovali ste na\u010din na koji je koncipirano obrazovanje u zemljama biv\u0161e Jugoslavije. Naveli ste da je na\u0161 region me\u0111u slabijima u Evropi na skali Me\u0111unrodnog programa provere u\u010deni\u010dkih postignu\u0107a, a to je tako jer \u0111aci imaju slabo funkcionalno znanje. Ono je usko u vezi sa aktivnostima djeteta, pa kako te aktivnosti treba da izgledaju?<\/p>\n
Ono \u0161to kritikujem je nedostatak neuronauka u pedagogiji, jer smatram da moramo da uvodimo savremenije metode i da pomognemo djeci.<\/p>\n
To zna\u010di da prvo edukujemo roditelje i da ih nau\u010dimo koje su aktivnosti dobre, a koje \u0161tetne za razvoj djeteta, pa tek onda da nau\u010dimo vaspita\u010de i na kraju u\u010ditelje.<\/p>\n
Roditelji su \u010desto zbunjeni. Pojavljuje se \u010ditava jedna industrija koja im nudi rje\u0161enje. Nude se \u201cprovjerene\u201d metode, a niko ne zna ko je to provjerio, ni koji je to nau\u010dni \u010dasopis objavio.<\/p>\n
Roditelji, zbunjeni, vode dijete na dvije, tri razli\u010dite aktivnosti, a da pritom, ne znaju \u0161ta da o\u010dekuju, kakav \u0107e biti rezultat, da li je to korisno ili nije za dijete. Neka uvijek dobro razmisle \u0161ta je korisno, \u0161ta dijete voli, da li dijete rado ide na tu aktivnost ili odbija da ide.<\/p>\n
Kada roditelji urade svoj dio posla, onda dijete prelazi u \u0161kolu, pa moramo da uvodimo nove metode, kako bismo razvili funkcionalno znanje, tj. da osposobimo dijete da povezuje nau\u010dene informacije.<\/p>\n
Funkcionalno znanje je va\u017eno za budu\u0107nost, jer ve\u0107 danas mo\u017eemo da vidimo da puno zanimanja koja su me\u0111u najtra\u017eenijima, nisu ni postojala prije 10 godina. To zna\u010di da je prioritet svake dr\u017eave da razvija funkcionlano znanje i da u\u010dimo djecu da povezuju informacije koje su nau\u010dili, jer od toga zavisi i njihova budu\u0107nost.<\/p>\n
\u010cesto govorim da dijete ve\u0107 sa tri godine, kada nau\u010di svoj jezik (\u0161to je najte\u017ee \u0161to \u0107emo nau\u010diti u \u017eivotu), mo\u017ee da radi i neke kompleksnije stvari kroz igru i tako aktivira neke misaone procese i sposobnosti koje mu ostaju cijeli \u017eivot. Ako propusti taj period, onda ne\u0107e da razvije biolo\u0161ke potencijale u punom obimu.<\/p>\n
Gledajte da dijete bude spretno i okretno, pri\u010dajte mu od malena pri\u010de, \u010ditajte im knjige, provodite puno vremena u prirodi, neka hodaju bosi kad god to mogu, neka nau\u010de neke vje\u0161tine (da sade cvije\u0107e, da \u0161iju, da pecaju, da znaju da zakrpe gumu na biciklu) i postavljajte im pitanja za razmi\u0161ljanje.<\/p>\n
(Stil)<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Dr Ranko Rajovi\u0107 je jedan od najve\u0107ih stru\u010dnjaka u na\u0161em regionu kada je u pitanju rani razvoj dje\u010dije inteligencije Koje gre\u0161ke naj\u010de\u0161\u0107e prave roditelji kada […]<\/a><\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":20940,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-20939","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-zanimljivosti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/kuhinja-zdravlje.xyz\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20939","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/kuhinja-zdravlje.xyz\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/kuhinja-zdravlje.xyz\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/kuhinja-zdravlje.xyz\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/kuhinja-zdravlje.xyz\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=20939"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/kuhinja-zdravlje.xyz\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20939\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":20941,"href":"https:\/\/kuhinja-zdravlje.xyz\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20939\/revisions\/20941"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/kuhinja-zdravlje.xyz\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/20940"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/kuhinja-zdravlje.xyz\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=20939"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/kuhinja-zdravlje.xyz\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=20939"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/kuhinja-zdravlje.xyz\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=20939"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}