Dr Ranko Rajovi\u0107 je cijelu svoju porfesionalnu karijeru posvetio prou\u010davanju razvoja djece i upozorava da dana\u0161nji roditelji prave ozbiljne gre\u0161ke, a kao najve\u0107u izdvaja \u2013 preza\u0161ti\u0107ivanje.<\/p>\n
Doktor Ranko Rajovi\u0107 je ljekar, neuroendokrinolog, osniva\u010d je Nikola Tesla centra, odsjeka za mlade talente, postavio je temelje NTC sistema kreativnog u\u010denja. Smatra da su za de\u010diji bijes i razma\u017eenot glavni krivci roditelji koji su mu dopustili i pru\u017eili sve, a kao najve\u0107u njihovu gre\u0161ku naveo je \u2013 preza\u0161ti\u0107ivanje.<\/p>\n
\u2013 Naravno, roditelji to rade rade iz najve\u0107e ljubavi, ali mora se znati granica izme\u0111u za\u0161ti\u0107ivanja i preza\u0161ti\u0107ivanja \u2013 rekao je dr Rajovi\u0107 u intervjuu za Radiosarajevo.ba, ina\u010de jedan od najve\u0107ih stru\u010dnjaka za rani razvoj inteligencije kod djece.<\/p>\n
Isti\u010de da je najbitnije da im roditelji omogu\u0107e normalan razvoj, te da moraju da suzbiju strepnju koja vodi do pretjerane za\u0161tite naslednika.<\/p>\n
\u2013 Mora dijete kao biolo\u0161ki organizam da se razvija, da iza\u0111e i na ki\u0161u i na vetar i na sunce, pa i da padne, da mo\u017eda oguli laktove i koljena. Me\u0111utim, vi imate roditelje koji ne daju djetetu da padne. Upravo to je preza\u0161ti\u0107ivanje i to je ono \u0161to smeta razvoju djeteta.\u201d<\/p>\n
Posebno podvla\u010di da roditelj jednostavno ne razvija biolo\u0161ke potencijale djeteta.<\/p>\n
\u2013 \u017diva bi\u0107a koja se ne kre\u0107u su biljke, one nemaju nervne \u0107elije. Mi smo \u017eiva bi\u0107a za kretanje, mi imamo najslo\u017eeniji nervni sistem. Osnovna karakteristika ljudi je uspravan hod i kretanje. Da prevedemo, mozak se razvija u pokretu. Znamo iz fiziologije da se mozak najvi\u0161e razvija do druge, tre\u0107e, pete, sedme i dvanaeste godine. Postavlja se pitanje \u0161ta je glavni posao djeteta. Pa da se kre\u0107e i u tom kretanju da padne i da se povredi i da nau\u010di da se do\u010deka kada pada. Vi sada imate \u010dudne situacije u vrti\u0107ima i \u0161kolama, da djeca padnu kao daska, jer njihov mozak nije nau\u010dio ranije kako da se do\u010deka.<\/p>\n
Kao slikovit primer dr Rajovi\u0107 navodi povodac za djecu. Ocjenjuje kako je koristan samo u situacijama kada \u017eelimo da kontroli\u0161emo kretanje djeteta u blizini saobra\u0107ajnica i velikih gu\u017evi, ali nikako u parkovima.<\/p>\n
\u2013 Sigurno ste vi\u0111ali roditelje koji decu vode na povocu, sli\u010dnom onom kao za pse. Pitam roditelje \u2013 \u0161ta \u0107e vam to? Roditelji obja\u0161njavaju da dete kada hoda s tim manje pada, ne razvija strah od padanja i br\u017ee prohoda. Pa pazite, ako dete ne nau\u010di da padne s jednom, dve, tri godine, kada \u0107e nau\u010diti. Dete mora nau\u010diti da ska\u010de i preska\u010de prepreke. Prirodno je da to radi pogotovo ako mo\u017ee na pesku, po li\u0161\u0107u, sjenu, plitkoj vodi\u2026 U tom skakanju i pomjeranju svi mi\u0161i\u0107i rade, mozak to kontroli\u0161e i prave se nove nervne veze, sinapse i od toga zavisi njegova inteligencija sutra. Ako mu to ne omogu\u0107ite onda \u0107e skakati po ku\u0107i \u0161to mo\u017ee biti opasno. Nije posao roditelja da spre\u010di dete u skakanju, nego da pazi da se ne povrijedi\u201d.<\/p>\n
Doktor upozorava da je vrlo tanka linija izme\u0111u za\u0161ti\u0107ivanja i preza\u0161ti\u0107ivanja.<\/p>\n
\u2013 Edukacija roditelja je jako va\u017ena. I danas kada pitam roditelje koliko je va\u017ena genetika, a koliko okru\u017eenje za inteligenciju, mi\u0161ljenja su podeljena. Zamislite da su roditelji koji su jako inteligentni dobili sina. Taj sin \u017eivi pet godina sam u sobi gde niko s njim ne komunicira. Da li \u0107e taj sin biti 50 ili 30 posto kao roditelj. Ne\u0107e, to dete \u0107e biti mentalno zaostalo. Tu vidimo da je okru\u017eenje va\u017eno skoro 100 posto. Onda \u010desto pitamo \u0161ta je s genetikom. I genetika je 100 posto va\u017ena, ali razvoj tog potencijala zavisi od okru\u017eenja.<\/p>\n
Kao jedan od vode\u0107ih problema navodi pretjerano kori\u0161\u0107enje ra\u010dunara, odnosno tableta i mobilnih telefona. Jasno je, isti\u010de, da su to sve va\u017ena pomagala, ali ako postoje ograni\u010denja. Mnogi roditelji \u0107e kada su preterano umorni, zabrinuti ili imaju neodlo\u017ene poslove, djetetu dati tablet ili mobilni telefon na po nekoliko sati. Sve do onog trenutka dok je kori\u0161\u0107enje pomagala kontrolisano \u2013 u redu je, me\u0111utim sve suprotno tome \u0107e prouzrokovati veliku \u0161tetu, alarmira Rajovi\u0107.<\/p>\n
\u2013 Mi smo sve vi\u0161e okru\u017eeni tehnologijom, roditelji to na kraju kupuju da sebi olak\u0161aju \u017eivot, a to opet na kraju \u0161tetno djeluje na razvoj djeteta. Roditelji moraju biti svesni da je okru\u017eenje va\u017eno i da ako se menja okru\u017eenje, a svesni smo kako se brzo menja, i to uti\u010de na razvoj djeteta. Zato moramo da menjamo neke strategije, pristup razvoja i obrazovanja deteta, jer ina\u010de \u0107emo platiti visoku cijenu, a \u010dini se da je ve\u0107 pla\u0107amo.<\/p>\n
Doktor Rajovi\u0107 poja\u0161njava kako je va\u017eno da roditelji znaju \u0161ta je dobro, \u0161ta nije dobro i za\u0161to, kao i kako pomo\u0107i djetetu tamo gdje smo grije\u0161ili.<\/p>\n
\u2013 Kinezi bi rekli gre\u0161ke stvaraju iskustvo, a iskustvo je po\u010detak mudrosti. Niko ne \u017eeli da gre\u0161i na svom detetu. Najbolje je edukovati se i ne do\u0107i u situaciju da se prave gre\u0161ke. Deca brzo rastu, a gre\u0161ke se te\u0161ko popravljaju.<\/p>\n
Djetetov glavni posao bi trebalo da bude igra. Naime, \u010desta pojava je forsiranje dece da idu istovremeno i u muzi\u010dke \u0161kole, na razli\u010dite sportove i u\u010denje jezika. U tom slu\u010daju ostaje premalo ili nikako vremena za igru, \u0161to nije dobro. Ne smemo, ka\u017ee, doktor Rajovi\u0107 tjerati djecu da idu s aktivnosti na aktivnost ili s druge strane dati mu kompjuter da igra koliko bi \u017eeljelo.<\/p>\n
\u2013 Kompjuter nije igra, kompjuter je korist i ne mo\u017ee zameniti roditelje. \u0160etnja, park, priroda, \u0161uma, odlazak na selo- to je ne\u0161to \u0161to poma\u017ee razvoju djeteta. Posao roditelja je da dijete bude \u0161to sre\u0107nije i okretnije. Vreme koje roditelji provedu s detetom nema zamenu. Kada dijete prohoda, dijete je sre\u0107no, ali to je neizmjerna sre\u0107a i za roditelje, sli\u010dna situacija je i kada nau\u010di da vozi bicikl ili neku drugu ve\u0161tinu. To sve \u010dini dijete sre\u0107nim, ali istovremeno i nas. To je vrijeme koje jako brzo pro\u0111e. Znam ja da s posla svi do\u0111emo umorni, dete nam ska\u010de po glavi, ali shvatite da roditelja ne mo\u017ee zamijeniti tablet i mobitel.<\/p>\n
\u0160ta dovodi do razma\u017eenosti djeteta?<\/p>\n
Nepostojanje pravila dovodi do pomjeranja granica i razma\u017eenosti djece. A pravila i granice postavlja roditelj bilo da je rije\u010d o klikerima, sli\u010dicama, kockicama. Napraviti dogovor u startu i dr\u017eati se dogovora, savjetuje dr Ranko.<\/p>\n
\u2013 Sigurno ste do\u017eivjeli da vam dete tra\u017ei ne\u0161to da mu kupite. Roditelji \u010desto popu\u0161taju, dijete ne\u0161to tra\u017ei, niste u stanju da ga zaustavite i popustite. I to se konstantno ponavlja, tako dete nau\u010di da pla\u010dem dobije ono \u0161to \u017eeli. To se ne sme dogoditi. Na primjer, ja sam na jednom predavanju rekao klikeri su dobri. A roditelji za vikend svom detetu kupili odmah 100 klikera, do\u0161la sutra baka i kupila jo\u0161 100. E to vi\u0161e nije igra. Jer sutra dijete dolazi u tr\u017eni centar i tra\u017ei dodatne klikere, majka prvo ka\u017ee ne mo\u017ee, ali nakon odre\u0111enog vremena popusti. Pola sata kasnije dijete ugleda druge klikere i ponovno zatra\u017ei od mame, ali sada na mamino negodovanje po\u010dinje da pla\u010de, vri\u0161ti. Majka ne mo\u017ee da slu\u0161a od sramote i opet popu\u0161ta. U toj situaciji je roditelj problem, a ne dijete.\u201d<\/p>\n
Za\u0161to dolazi do izlivanja bijesa?<\/p>\n
Dijete koje nema drugog na\u010dina da rije\u0161i problem, rje\u0161ava ga pla\u010dem ili izlivima bijesa. Naj\u010de\u0161\u0107e su to razma\u017eena djeca koja ho\u0107e sve i ho\u0107e odmah. I u ovom slu\u010daju je postavljanje granica va\u017eno.<\/p>\n
\u2013 Ja bih tu u prvom redu naveo veliki problem dana\u0161njice \u2013 to su igrice. Veliki broj djece satima sjedi i igra. Tada se doga\u0111a da dijete bude nagra\u0111eno odre\u0111enom dozom endorfina na svakom pre\u0111enom nivou, pa red endorfina, pa dopamina. To je kao da se dijete drogira. Kada dijete iza\u0111e iz virtuelnog svijeta, nije u stanju da sedi i \u010dita knjigu ili da u\u010di. Njegov mozak je dobio neki nivo frekvencije koji nama biolo\u0161ki ne pripada. I dete se u realnom svijetu ne snalazi. Nema socijalizacije, nizak je prag tolerancije i kre\u0107u problemi, a jedan od njih su izlivi bijesa. Granice se moraju postavljati, jer bolje je sprije\u010diti, nego lije\u010diti.<\/p>\n
Cilj obrazovanja, prema mi\u0161ljenju doktora Rajovi\u0107a, mora biti razvoj funkcionalnog znanja i kreativnosti, \u0161to nije slu\u010daj s na\u010dinom u\u010denja i obrazovanja na prostorima biv\u0161e Jugoslavije.<\/p>\n
\u201cNa prostoru biv\u0161e Jugoslavije jako je mnogo dece s razvojnim smetnjama. U\u010ditelji ne znaju \u0161ta se de\u0161ava. Od poreme\u0107aja govora, disleksije, disgrafija, diskalkulija. Djeca samo tonu, a mi ih posmatramo. Roditelji su ti koji prvi moraju poduzeti ne\u0161to, a onda na red dolaze obrazovne institucije i dr\u017eava \u2013 zaklju\u010dio je dr Rajovi\u0107.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Dr Ranko Rajovi\u0107 je cijelu svoju porfesionalnu karijeru posvetio prou\u010davanju razvoja djece i upozorava da dana\u0161nji roditelji prave ozbiljne gre\u0161ke, a kao najve\u0107u izdvaja \u2013 […]<\/a><\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":18907,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-18906","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-zanimljivosti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/kuhinja-zdravlje.xyz\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18906","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/kuhinja-zdravlje.xyz\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/kuhinja-zdravlje.xyz\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/kuhinja-zdravlje.xyz\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/kuhinja-zdravlje.xyz\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=18906"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/kuhinja-zdravlje.xyz\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18906\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":18908,"href":"https:\/\/kuhinja-zdravlje.xyz\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18906\/revisions\/18908"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/kuhinja-zdravlje.xyz\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/18907"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/kuhinja-zdravlje.xyz\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=18906"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/kuhinja-zdravlje.xyz\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=18906"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/kuhinja-zdravlje.xyz\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=18906"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}