Aorta je najve\u0107i krvni sud u tijelu i odvodi krv iz srca ka organima i tkivima. Na svom putu nakon izlaska iz srca daje grane za glavu i mozak, zatim za ruke. U grudnom ko\u0161u daje me\u0111urebarne arterije, a nakon prolaska kroz dijafragmu i ulaska u stomak daje grane za trbu\u0161ne organe: \u017eeludac, jetru, slezinu, pankreas, crijeva i bubrege. Kada aorta do\u0111e do lumbalnog tj. slabinskog dijela, podijeli se na dve grane, svaka za jednu nogu.<\/p>\n
Iz ovoga se mo\u017ee vidjeti da aorta snabdijeva krvlju sve organe i tkiva. Bolesti aorte doprinose disfunkciji svih organa, i uti\u010du i na organizam u celini\u201d, ka\u017ee pukovnik prof. dr Aleksandar Tomi\u0107, na\u010delnik Klinike za vaskularnu i endovaskularnu hirurgiju Vojnomedicinske Akademije za Stil.kurir.rs. Sa dr Tomi\u0107em smo razgovarali o aneurizmi, jednoj od \u010destih i veoma opasnih promjena na arteriji.<\/p>\n
\u0160ta je aneurizma i gdje sve mo\u017ee da se javi?<\/strong> \u0160ta je uzrok pojave aneurizme?<\/strong> Postoje li ikakvi simptomi koji bi ukazali da imamo aneurizmu na nekom krvnom sudu?<\/strong> Koje su posljedice pucanja aneurizme i kako pacijent da prepozna pucanje?<\/strong> \u0160ta je prava prevencija?<\/strong> Mi operativnim zahvatom uklonimo postoje\u0107u aneurizmu i opasnost pucanja iste, ali ne uti\u010demo na tok bolesti. Naime, proces ateroskleroze te\u010de i dalje tako da se aorta aneurizmatski \u0161iri u nivou gornjih partija trbuha, gde zahvata ranije pomenute arterijske grane za trbu\u0161ne organe kada takva aneurizma onda predstavlja veliku opasnost. Aneurizma u tom dijelu je te\u0161ko operabilna i njeno pucanje skoro uvijek dovede do smrtnog ishoda. Tako\u0111e, aneurizmatski proces se mo\u017ee pro\u0161iriti na aortu u grudnom ko\u0161u \u0161to predstavlja problem sa nesagledivim posljedicama. Naravno, ako se pacijent redovno kontroli\u0161e nakon operacije, nastanak nove aneurizme \u0107e se brzo primijetiti tako da se mo\u017ee onda i adekvatno reagovati u smislu nove operacije ili postavljanja stent grafta. Jo\u0161 jedna komplikacija koja se sre\u0107om rijetko de\u0161ava je kada do\u0111e do spajanja aorte sa dvanaestopala\u010dnim crijevom i naglim krvarenjem.<\/p>\n To se \u010de\u0161\u0107e de\u0161ava kod ve\u0107 operisanih aneurizmi kada dolazi do spajanja grafta sa crijevom, rje\u0111e, neoperisana aneurizma uspostavi kontakt sa crevom. Uglavnom se ne misli na ovu komplikaciju, pa se ti pacijenti pogre\u0161no lije\u010de kao ulkusna bolest, \u0161to vrlo brzo dovede do lo\u0161eg ishoda. Tako\u0111e, aneurizma se mo\u017ee spojiti sa venom kavom, koja se nalazi u neposrednoj blizini kada nastaje aortokavalna fistula. Jedna od najgorih posljedica operacije na aorti je infekcija koja ako se dogodi i zahvati graft u trbuhu, neminovno na kraju dovede do smrtnog ishoda. Sre\u0107om, pa se ova komplikacija rijetko de\u0161ava. Jedna od karakteristika abdominalne aneurizme jeste da ona svojim pulsacijama znatno o\u0161te\u0107uje tijela ki\u010dmenih pr\u0161ljenova gde mo\u017ee da dovede do stanja koje imitira bolesti ki\u010dme i me\u0111upr\u0161ljenskih diskova. Ovo nagla\u0161avam, jer nerijetko ovi pacijenti gube vreme u dijagnostici i lije\u010denju bolesti ki\u010dmenog stuba.<\/p>\n Na kraju, preporuka bi bila da svi ljudi stariji od 55 godina idu jednom godi\u0161nje na pregled trbuha ultrazvukom da bi se eventualno otkrila aneurizma u svom po\u010detnom stadijumu. Tako\u0111e bi se kontrolama trebali podvrgnuti ljudi koji imaju bliskog srodnika koji je imao aneurizmu jer pojava porodi\u010dne sklonosti nije tako retka. Faktore rizika bi trebalo svesti na minimum uz redovno uzimanje adekvatne terapije za hroni\u010dne bolesti.<\/p>\n (Pukovnik prof. dr Aleksandar Tomi\u0107, na\u010delnik Klinike za vaskularnu i endovaskularnu hirurgiju Vojnomedicinske Akademije za Stil.kurir.rs)<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
\nKada se krvni sud, arterija, uve\u0107a vi\u0161e od 50% svoje normalne \u0161irine mo\u017eemo govoriti o aneurizmi. Naj\u010de\u0161\u0107a njena lokalizacija je u trbu\u0161nom dijelu gdje normalno pre\u010dnik aorte iznosi od 16-20 mm. Kada pre\u010dnik pre\u0111e 30 mm mo\u017eemo govoriti o po\u010detnom stadijumu aneurizme abdominalne aorte. Ovo \u0161irenje aorte de\u0161ava se postepeno i traje godinama. Posebno zabrinjava porast pre\u010dnika od 5 mm godi\u0161nje kada se \u010desto brzo odlu\u010dujemo za operativno lije\u010denje. Poga\u0111a \u010de\u0161\u0107e mu\u0161karce, ali se u posljednje vrijeme sve \u010de\u0161\u0107e pronalazi i kod \u017eena. Starosna dob pacijenata je obi\u010dno u sedmoj deceniji i kasnije, ali se sve \u010de\u0161\u0107e vi\u0111a i kod ljudi u pedesetim godinama.<\/p>\n
\nBolest koja zahvata arterije, a time i aortu, naziva se ateroskleroza. Ona predstavlja destrukciju zida krvnog suda uz talo\u017eenje masti i kalcijuma u zid arterije \u010dime dolazi do stvaranja ateromskog plaka. To se manifestuje slabljenjem zida kada zbog visokog pritiska dolazi do \u0161irenja aorte, tj. stvaranja aneurizme. Ovaj proces mo\u017ee dovesti i do su\u017eavanja i za\u010depljenja arterija, \u0161to ima te\u0161ke posljedice u vidu propadanja ciljnih organa. Za\u010depljenje vratnih arterija dovodi do \u0161loga i infarkta mozga, a za\u010depljenje arterije za bubreg dovodi do bubre\u017ene insuficijencije. Za\u010depljenje aorte i njenih grana za noge dovodi do gangrene na stopalima i potkoljenicama.<\/p>\n
\nSimptomi koje pacijenti osje\u0107aju su obi\u010dno neznatni i uglavnom se aneurizma pronalazi kada pacijent radi preglede trbuha radi neke druge bolesti pa se aneurizma abdominalne aorte prona\u0111e kao uzgredan nalaz. Ako ima simptome, tj. bolove oko pupka vi\u0161e lijevo, onda mo\u017eemo pretpostaviti postojanje aneurizma ve\u0107ih dimenzija. Kada aneurizma pre\u0111e pre\u010dnik od 6 cm smatramo da ova veli\u010dina predstavlja jedno urgentno stanje koje zahteva brzo lije\u010denje. Najbolje bi bilo da se aneurizma le\u010di kada nema simptoma, planiranom operacijom. Operativno lije\u010denje podrazumeva zamenu obolelog dela aorte sa sintetskim graftom, pletenim crikevom od materijala sli\u010dnih teflonu koji su otporni na istezanje. Oboljela aorta se preseca i na mjesto obolelog segmenta se ugra\u0111uje pomenuta proteza. Tako\u0111e postoji najsavremenije endovaskularno liie\u010denje aneurizme-EVAR umetanjem specijalno dizajniranih teflonskih graftova kroz krvne sudove u preponama. Ova procedura je daleko komfornija za samog pacijenta, ali \u0107e se njena efikasnost tek procijeniti u budu\u0107em vremenu. Tako\u0111e ova procedura je znatno skuplja od klasi\u010dne operacije \u0161to je dodatni ograni\u010davaju\u0107i faktor. U razvijenim zemljama ve\u0107ina abdominalnih aneurizmi sa tretira ovom metodom. Nadam se da \u0107emo u skorijoj budu\u0107nosti mo\u0107i pove\u0107ati ovaj broj endovaskularnih procedura.<\/p>\n
\nAko se operativno lije\u010denje ne preduzme na vreme i aneurizma pre\u0111e pre\u010dnik od 6 cm, zna\u010dajno se pove\u0107ava rizik od pucanja aneurizme. Ako aneurizma pukne u trbu\u0161nu duplju \u0107e se izliti velika koli\u010dina krvi. Ako se pacijent hitno ne operi\u0161e, iskrvari\u0107e i do\u0107i \u0107e do smrtnog ishoda. Skoro po pravilu pucanju prethodi jak bol u stomaku, tj. u projekciji aneurizme. Nakon pucanja bol lagano popusti jer nema vi\u0161e pritiska u trbuhu, a pacijentu preti hipovolemijski \u0161ok, \u0161ok koji nastaje zbog krvarenja. \u010cesto, nakon \u0161to aneurizma pukne, postoji jedan mali interval od nekoliko minuta do nekoliko \u010dasova kad je potrebno \u0161to prije do\u0107i u vaskularnu hirur\u0161ku ustanovu gdje se ovo stanje mo\u017ee prepoznati i hitno hirur\u0161ki le\u010diti. Neophodno je da se utvrdi mjesto gde je aorta pukla da bi se u operaciji postavili vaskularni instrumenti koji sprje\u010davaju krvarenje. Na\u017ealost, uspeh operacije koja se radi kada aneurizma pukne je drasti\u010dno slabiji od uspjeha kada se ista operi\u0161e planski.<\/p>\n
\nDa ne bi do\u0161lo do ove situacije, trebalo bi preduzeti neke mjere koje bi na vrijeme prona\u0161le ovo stanje. To podrazumijeva redovne preglede kod vaskularnog hirurga kao i ultrazvu\u010dni pregled abdomena koji bi ljudi poslije 50 godina starosti trebali obavljati najmanje na dvije godine, da bi se aneurizma \u201cuhvatila\u201d u ranom periodu. Kada se jednom dijagnostikuje, rast aneurizme se prati redovnim jednogodi\u0161njim pregledima ultrazvukom ili skenerom. Ako se zabilje\u017ei brz rast, na kontrolama od 6 mjeseci, vjerovatno\u0107a pucanja je velika i mora se pri\u0107i operativnom lije\u010denju. Ako nema rasta i aneurizma \u201cstoji\u201d, dovoljno je jednom godi\u0161nje kontrolisati dimenzije ultrazvu\u010dnim pregledom. Naravno, op\u0161ti faktori rizika koji zna\u010dajno doprinose rastu aneurizme su pu\u0161enje, hiperlipidemija, gojaznost, slaba fizi\u010dka aktivnost i dr. Lekovi koji se koriste u lije\u010denju aneurizme koje jo\u0161 nisu za operaciju su acetilsalicilna kiselina, lekovi za regulaciju nivoa masti, antihipertenzivi i dr.<\/p>\n