Za\u010dinske biljke svojim mirisima odbijaju \u0161tetnike povr\u0107a pa ih je dobro posaditi uz rub gredice, a prostor na njoj mo\u017eete bolje iskoristiti tako da razli\u010dite vrste povr\u0107a sadite jedne pokraj drugih<\/p>\n
U povrtnjaku je va\u017eno izmjenjivati biljke koje imaju razli\u010dite zahtjeve. Tradicionalno se to rje\u0161avalo plodoredom, no danas sve popularnije postaju mje\u0161ovite kulture. Sadnjom vi\u0161e razli\u010ditih biljaka na istoj gredici bolje se iskori\u0161tava prostor, stoga su mje\u0161ovite kulture osobito pogodne za manje vrtove. Dok se na poljima biljke sade u ravne redove s mnogo prostora izme\u0111u njih kako bi se olak\u0161ao pristup te\u0161kim strojevima, u vrtu nam ne\u0161to gu\u0161\u0107e posa\u0111ene biljke ne\u0107e smetati. Ba\u0161 naprotiv.<\/p>\n
U mje\u0161ovitoj kulturi, kao i u prirodi, biljne zajednice tijekom vegetacijskog perioda rastu neposredno jedna uz drugu. Tako njihovo li\u0161\u0107e zasjenjuje tlo i \u0161titi njegovu vlagu od isparavanja. Dobro promi\u0161ljena mje\u0161ovita kultura na jednoj gredici mora se nadopunjavati, kako nadzemno, tako i podzemno.<\/p>\n
Biljke moraju biti odabrane tako da se me\u0111usobno ne ugro\u017eavaju svojim listovima i plodovima, a uvijek mora ostati dovoljno prostora za svjetlost i zrak. Harmoni\u010dna dopuna osobito je va\u017ena u podru\u010dju korijena. Korjenasto povr\u0107e tako se odli\u010dno nadopunjuje s lisnatim povr\u0107em, dok bi se s biljkama iste porodice moglo natjecati za podzemni prostor.<\/p>\n
Va\u017eno je kombinirati i biljke koje iz zemlje ne crpe iste tvari i nisu podlo\u017ene istim bolestima. Primjerice, pored raj\u010dice nije dobro posaditi papriku, ali kupusnja\u010de \u0107e dobro iskoristiti prostor ispod raj\u010dica i postati otpornije jer raj\u010dica lu\u010di tvari koje odbijaju \u0161tetnike kupusa. Na gredicu je dobro uklju\u010diti i ne\u0161to za\u010dinskog bilja jer ono katkad pobolj\u0161ava okus biljaka koje rastu kraj njega. Tako je rani krumpir posa\u0111en uz kim i korijander ukusniji nego ina\u010de. Kopar i mrkva imaju sli\u010dan me\u0111uodnos, \u010dak ih se mo\u017ee zajedno sijati u jedan red. Tako\u0111er, rotkvica posa\u0111ena pored grbice bit \u0107e bogatijeg okusa.<\/p>\n
Cvekla
\nCvekla bolje raste ako se posadi uz luk, korabicu, bosiljak, grah, salatu, kupus ili raj\u010dice. Ako je posa\u0111ena uz luk, odbija neke kukce i korove.<\/p>\n
Patlid\u017ean
\nPatlid\u017ean mo\u017eete poku\u0161ati za\u0161tititi od napada \u0161tetnika tako da kraj njega posijete amarant ili grah.<\/p>\n
Luk
\nLuk se obi\u010dno sadi uz mrkvu jer odbija mrkvinu, a mrkva lukovu muhu. Posijete li kamilicu pored luka, pobolj\u0161at \u0107ete mu aromu.<\/p>\n
Raj\u010dica<\/p>\n
Bosiljak tjera bijelu mu\u0161icu (Trialeurodus vaporarium). Dobro se sla\u017ee s raj\u010dicom. Kraj svake stabljike raj\u010dice posadite tri sadnice bosiljka. Dobri susjedi raj\u010dicama tako\u0111er su zelena salata, cikorija, \u010de\u0161njak, korabica, mrkva, kukuruz, gra\u0161ak, rotkvice, suncokret, luk, \u010de\u0161njak, cikla, celer i kim. Lo\u0161e se sla\u017ee s komora\u010dem i gra\u0161kom, a po\u017eeljno ju je saditi \u0161to dalje od krumpira.<\/p>\n
Blitva
\nNije pretjerano zahtjevna pa \u0107e joj dobri susjedi biti mrkva, niski grah, radi\u010d, rotkva i kupusnja\u010de.<\/p>\n
\u010ce\u0161njak<\/p>\n
Posa\u0111en u blizini ru\u017ea tjera u\u0161i. Sadi li se oko vo\u0107aka u\u010dinkovit je protiv vo\u0107nih moljaca. \u0160titi od kovr\u010davosti lista breskve i krastavosti jabuke. U blizini raj\u010dica odbija grinje. Ipak, grah, gra\u0161ak i kupusnja\u010de lo\u0161e podnose njegovu blizinu.<\/p>\n
Brokula
\nPosa\u0111ena uz kopar ili metvicu bolje raste. Sla\u017ee se i s jagodama.<\/p>\n
Grah
\nNiski grah dobro je saditi uz suncokrete ili \u010di\u010doke jer voli djelomi\u010dnu sjenu. Sve vrste graha dobro je posaditi uz kukuruz, krumpir, kukuruz i celer jer te biljke zahtijevaju mnogo hranjivih tvari, a grah fiksira du\u0161ik. Manje je izgledno da \u0107e ga napasti \u0161tetnici ako su uz njega posa\u0111ene petunije. Raste sna\u017enije uz \u010dubar.<\/p>\n
Gra\u0161ak
\nSadnja gra\u0161ka s kukuruzom poti\u010de rast kukuruza. Dobri susjedi gra\u0161ku su zelena salata, korabica, kopar, mrkva, radi\u010d, kupusnja\u010de, komora\u010d, tikvice i rotkvice. Lo\u0161i susjedi su luk, \u010de\u0161njak, krumpir, raj\u010dica, poriluk i visoki grah.<\/p>\n
Jabuka<\/p>\n
Posadite li vlasac kraj jabuke manja je mogu\u0107nost da \u0107e oboljeti od krastavosti ili fuzikladija jabuke (Venturia inaequalis). Dobro je kraj nje saditi i pelin koji \u0161titi od u\u0161iju, kao i djetelinu koja oboga\u0107uje tlo du\u0161ikom.<\/p>\n
Krastavac
\nDobri susjedi krastavcima su luk, \u010de\u0161njak, salata u glavicama, kopar, niski grah, cikla, anis, visoki grah, celer, kupusnja\u010de, komora\u010d, korijander i kim. Lo\u0161i \u2013 krumpir, raj\u010dica, radi\u010d i rotkva.<\/p>\n
Krumpir
\nKako biste mu pove\u0107ali otpornost, blizu krumpira posadite i malo hrena. Dobri susjedi krumpiru tako\u0111er su korabica, niski grah, bob, metvica, \u0161pinat, dragoljub, kim i kadifica.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"