Krompirova zlatica najve\u0107a je \u0161teto\u010dina koja napada krompir, a poslije i paradajz i patlid\u017ean.<\/p>\n
Javlja se svake godine i toliko je opasna da mo\u017ee u potpunosti uni\u0161titi nasad. <\/p>\n
Kod nas mo\u017ee razviti jednu do tri generacije. Obi\u010dno do 600m nadmorske visine razvije dvije generacije godi\u0161nje, ako su povoljni uvjeti razvije se i tre\u0107a generacija.<\/p>\n
\u017denke krompirove zlatice su veoma plodne i mogu polo\u017eiti i do 2000 jaja. Jaja su naran\u010dasto obojena i odlo\u017eena u skupinama sa donje strane lista, pi\u0161e Agroklub.rs.<\/p>\n
Krompirova zlatica ima tek mali broj prirodnih neprijatelja. Za ishranu je mogu koristiti je\u017e, krtica i fazan. Grabe\u017eljive stjenice za ishranu koriste jaja zlatice, a efikasna u borbi protiv zlatice je i gljivica Bauveria bassiana. Prave se preparati sa sporama gljivice koji slu\u017ee za suzbijanje zlatice, pi\u0161e “Agroklub.com”.<\/p>\n
Postoje razli\u010dite metode suzbijanja krompirove zlatice, a uni\u0161tavanje tih \u0161teto\u010dina treba da po\u010dne ve\u0107 u prolje\u0107e. Svakako je preporu\u010dljivo da se po\u0161tuje plodored, odnosno da se krompir ne gaji na istom mjestu 4-5 godina. Kada smo posadili krompir u \u010da\u0161ice od jogurta treba staviti svje\u017ee oguljenu koru krompira, ali tako da bude ispunjena 1\/3 \u010da\u0161ice. Ovako pripremljene \u010da\u0161ice potom treba zakopati izme\u0111u redova krompira i to tako da je ivica \u010da\u0161ice u ravni s povr\u0161inom zemlji\u0161ta. Nakon 3-4 dana trebalo bi obi\u0107i \u010da\u0161ice i pokupiti insekte koji su u njih upali. Redovno treba mijenjati kore krompira kada se osu\u0161e.<\/p>\n
Krompirove zlatice ne mogu da podnesu miris trule lukovine crvenog luka. Prilikom sadnje pored krtola mo\u017eete staviti i malo lukovine, ona \u0107e da truli i mirisom \u0107e terati zlatice. Biljne vrste kao \u0161to su ren, kamilica i pasulj svojim mirisom odbijaju zlatice. One ne podnose ni miris \u010detinara, a naro\u010dito bora. Usitnjena borova kora mo\u017ee se rasuti izme\u0111u biljaka ili se mo\u017ee napraviti preparat od borovih iglica. Biljke krompira tako\u0111e se mogu mal\u010dirati koprivom. Ta biljka, svojim \u017eare\u0107im dla\u010dicama, sprje\u010dava zlatice da se uvuku u zemlji\u0161te tokom najtoplijeg dela dana.<\/p>\n
U borbi, tako\u0111e, mo\u017ee pomo\u0107i i preparat od samih zlatica. Potrebno je skupiti odrasle insekte u posudu od 1 litra, pa potom te zlatice potopiti u posudu sa 20 litara vode i zatvoriti. One \u0107e da uginu i neko vrijeme \u0107e plutati, a zatim potonuti na dno. Potrebna je gotovo jedna sedmica da se to dogodi. Poslije toga preparat je spreman za upotrebu, ali se odlikuje visokom koncentracijom i potrebno ga je razrijediti vodom. Nerazre\u0111en preparat mo\u017ee da spali li\u0161\u0107e krompira. Taj preparat neophodno je razrediti prvi put u odnosu 1:1, drugi put u razmjeri 1:2, a tre\u0107i put u odnosu 1:3. Provjerite na jednoj biljci krompira kako reaguje na preparat, to jest da li ga je potrebno dodatno razrediti. Razne sorte krompira razli\u010dito reaguju i potrebno im je prilagoditi koncentraciju preparata.<\/p>\n
Rastvor pepela je tako\u0111e efikasan. Najprije se 2 kg pepela rastvori u 10 litara vode, a zatim 1 litar tog rastvora treba rastvoriti u 10 litara vode i tretirati biljke. Za tretiranje krompira mogu da se koriste i preparati od listova duhana, odnosno topole.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"